Brzi rast kućnih sunčanih elektrana doveo je do neočekivanog uskog grla: u pojedinim dijelovima Hrvatske električna mreža više ne može primiti sav višak struje proizveden iz obnovljivih izvora.
Gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović upozorava da zbog zastarjele infrastrukture „u nekim dijelovima grada nije moguće na krovove privatnih domova postaviti solarne elektrane”. HEP-ova mreža, kaže, ne može preuzeti višak koji stvaraju kućne fotonaponske elektrane, pa rješenje vidi u ugradnji baterijskih spremnika.
Slične probleme potvrđuje i sam HEP. Tvrtka priznaje da „u nekim dijelovima Hrvatske više ne može priključivati nove proizvođače električne energije bez prethodnog stvaranja tehničkih uvjeta u mreži”. Razlog je jednostavan: potrebe potrošača, nove tehnologije i tržišni trendovi mijenjaju se brže nego što se fizička infrastruktura može prilagoditi. Dok kućne solarne elektrane niču rekordnom brzinom, ulaganja u mrežu traže dugoročne planove, prostorne studije i regulatorna odobrenja.
Kako bi se rasteretila mreža i zadržao zamah ugradnje sunčanih elektrana, država premješta fokus poticaja s novih panela na — baterije. Sustavi za pohranu energije omogućuju kućanstvima da dio proizvedene struje skladište i troše kasnije, umjesto da je nužno predaju mreži u trenutku kada je ne može preuzeti.
U HEP-u tvrde da kontinuirano ulažu „značajna sredstva” u modernizaciju distribucijske mreže. U posljednje tri godine izdvojeno je više od 640 milijuna eura, a samo u 2026. planira se novih 330 milijuna eura.
No dok se korporativni planovi ne pretoče u nove transformatore i deblje vodiče, baterije postaju ključan dio hrvatske energetske slagalice — i uskoro će ih, barem dijelom, plaćati državni proračun.