Hrvatska je desetljećima slovila za klasičnu autodestinaciju: gosti iz susjednih i srednjoeuropskih zemalja jednostavno bi sjeli u automobil i do najbližeg mora stizali za svega nekoliko sati. Ta se navika pokazala presudnom i u pandemijskim godinama, kada su se ukidale aviolinije prema udaljenijim mediteranskim konkurentima, a Hrvatska je zahvaljujući cestama zadržala solidan promet.
Danas, međutim, struktura putovanja postupno se mijenja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u hrvatskim je zračnim lukama prošle godine zabilježeno 144,7 tisuća slijetanja i polijetanja – 4,4 % više nego godinu ranije. Ukupno je ukrcano i iskrcano gotovo 14 milijuna putnika, što predstavlja rast od 6,8 %.
Posebno je zanimljivo da se na rastu putničkog prometa zrakom sve više vidi potpis tradicionalnih autodestinacijskih tržišta:
• Njemačka: +4 % dolazaka avionom u odnosu na 2024. • Italija: +34 % • Austrija: +19 %
Istodobno je zabilježen pad putnika na linijama iz Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Francuske. Sveukupno gledano, oko 18 % svih turista danas u Hrvatsku dolazi zrakoplovom – još uvijek manjina, ali zamjetan iskorak u odnosu na ranija desetljeća.
„Naš strateški cilj nije zamijeniti cestovni promet, već uravnotežiti strukturu dolazaka i dodatno otvoriti Hrvatsku prema novim tržištima i snažnijem razvoju cjelogodišnjeg turizma”, poručuje direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Ulazak na nova, udaljenija tržišta nemoguće je zamisliti bez jačanja zračnih i pomorskih veza, no automobil – zbog geografskog položaja i čak 500 milijuna potencijalnih putnika unutar radijusa od 500 kilometara – i dalje ostaje ključan adut hrvatskog turizma. U bliskoj budućnosti tako se očekuje suživot različitih modela putovanja, pri čemu zrakoplovi i brodovi postupno preuzimaju sve veći dio kolača, dok cestovni promet zadržava dominaciju u vršnim ljetnim mjesecima.