U 13. danu američke vojne intervencije u Iranu broj poginulih već premašuje 2 000 ljudi, među kojima je 175 iranskih školaraca i sedam američkih vojnika. Još najmanje 140 pripadnika američkih snaga ranjeno je, dio njih teško.
Procjenjuje se da rat Washington stoji oko milijardu dolara dnevno – približno 41,7 milijuna dolara svaki sat, odnosno 11 574 dolara svake sekunde. Zagovornici prekida vatre upozoravaju da se taj novac mogao preusmjeriti u zdravstvenu zaštitu, stambene poticaje, skrb o djeci i starijima te obrazovanje, sektore za koje se već godinama tvrdi da „nema sredstava”.
Usprkos razmjerima operacije, ankete pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava rat, što ga čini prvim oružanim sukobom u suvremenoj povijesti SAD-a započetim bez potpore javnosti. Posebno je izazvalo zgražanje to što je predsjednik naredio napad bez formalnog odobrenja Kongresa i bez jasne strategije izlaska ili definicije pobjede.
Sve jače nezadovoljstvo prelijeva se na ulice: za 28. ožujka najavljen je „najveći prosvjed u povijesti Sjedinjenih Država”, a organizatori pozivaju građane da masovno iziđu na izbore u studenome i preuzmu kontrolu nad Kongresom od zastupnika koji su, kako tvrde, „omogućili ratno avanturizam”. Paralelno se traži jačanje sigurnosti izbornog sustava kako ga, navode, predsjednik ne bi mogao zloupotrijebiti.
Aktivističke skupine pozivaju i na zaštitu migrantskih zajednica, obrazovnih i kulturnih institucija te neovisnih medija od, kako kažu, "državnog despotizma" koji bi se mogao produbiti tijekom rata. Smatraju da je najučinkovitiji odgovor na razaranja u Iranu – jačanje upravo onih demokratskih mehanizama koji su rat trebali spriječiti.