Europska komisija u četvrtak je objavila dugo očekivani predložak kojim bi programeri sustava opće namjene (GPAI) trebali sažeto prikazati podatke korištene za treniranje umjetne inteligencije. No glazbenici, pisci i drugi autori poručuju da sama transparentnost nije dovoljna.
„Pada na zaštiti kreativnog sektora i, ako se ne ispravi, riskira potkopati europski AI akt i autorskopravni okvir u korist nekolicine globalnih tehnoloških kompanija”, upozorio je Burak Özgen, zamjenik glavnog direktora udruženja autora i kompozitora GESAC.
Zajedno s AI aktom pregovaran je i dobrovoljni Kodeks ponašanja za GPAI sustave. I taj je dokument, smatraju nositelji prava, ostao previše neodređen te „ne nudi ništa korisno” za provedbu autorskih prava, kaže Özgen.
Problemi počinju s trenutačnim pravilima o rudarenju teksta i podataka (text and data mining, TDM) koja dopuštaju preuzimanje zaštićenog sadržaja s javno dostupnih izvora, osim ako se autor izrijekom ne isključi. Tehnološki sektor, preko udruženja CCIA, tvrdi da je ta iznimka „presudna za inovacije”, dok studija naručena u Europskom parlamentu zaključuje kako TDM nikad nije bio zamišljen za generativnu AI te ne donosi „pravnu sigurnost, transparentnost ni učinkovitu kontrolu prava”.
Zbog toga kreativni sektor sve glasnije zagovara poseban sustav licenciranja. Nacrt izvješća zastupnika Axela Vossa, koji je već vodio pregovore o važećoj Direktivi o autorskom pravu, sugerira upravo to: novi okvir koji bi omogućio sklapanje licencnih ugovora i zajamčio „pravednu naknadu”. Predsjednica udruge skladatelja i tekstopisaca ECSA Helienne Lindvall pozdravila je činjenicu da dokument „odbacuje primjenu TDM iznimaka na generativnu AI”.
Hoće li Komisija do revizije Direktive 2026. predložiti izmjene još je neizvjesno, ali pritisak kreativne industrije jasno pokazuje da se rasprava o ravnoteži između inovacija i zaštite ljudskog stvaralaštva tek zahuktava.