Sve brži uspon generativne umjetne inteligencije, koja čitateljima servira gotove odgovore umjesto poveznica na izvorni tekst, mogao bi drastično promijeniti krajolik medijske industrije, pokazuje najnovije izvješće Reuters Institutea pod nazivom „Journalism, Media and Technology Trends and Predictions”.
U anketi provedenoj među 280 viših medijskih menadžera iz 51 zemlje čak dvije trećine ispitanika očekuje pad prometa sa tražilica veći od 40 % u iduće tri godine. Razlog vide u takozvanim „answer engine” sustavima, koji korisnicima izbacuju sažetke umjesto poveznica na članke.
Fragmenti bez konteksta
Nic Newman, senior istraživač spomenutog instituta, upozorava da konzumacija vijesti u obliku kratkih „gobita informacija” briše ključne orijentire čitateljima. „Svi sadržaji počinju izgledati isto, pa nestaju vizualni tragovi koji su upućivali na pouzdanost”, kaže Newman i dodaje da se time slabi veza između medijskog brenda i odgovornosti za objavljeno.
Utjecaj nije jednak za sve publike; mlađi korisnici većinom se oslanjaju na algoritamsku selekciju i agregatore, pa su ranjiviji na gubitak konteksta. Ako chatbotovi postanu dominantan način informiranja, smatra Newman, taj će se problem samo produbiti.
Dvostruki mač umjetne inteligencije
Istraživanje pokazuje gotovo sveopće eksperimentiranje redakcija s AI-alatima – od transkripcije i analize podataka do generiranja naslova i širenja sadržaja. No sigurnost da će ti alati donijeti stratešku korist još je neujednačena.
„AI se može odgovorno koristiti u svim fazama – od prikupljanja do distribucije vijesti – ali najopasniji je u područjima poput politike ili kriznog izvještavanja, gdje je povjerenje najkrhkije”, objašnjava Newman. Predlaže sekvencirani pristup: najprije optimizirati pozadinske procese, a s javno vidljivim implementacijama ići oprezno, jer će „provjerene informacije koje potpisuje čovjek biti na posebnoj cijeni”.
Istodobno, upozorava, nije rješenje ni zamrzavanje inovacija; potrebno je „pažljivo eksperimentirati” kako tehnologija napreduje. Upravo će taj balans – istraživanje bez urušavanja povjerenja – presudno oblikovati nove uredničke standarde i mehanizme transparentnosti.
Kako algoritamski sažeci postaju sve češći, a prosječno vrijeme pažnje sve kraće, ključni će izazov za medije, platforme i regulatore biti da vjerodostojnost ostane vidljiva i provjerljiva, a ne izgubljena u magli koda.