Guverner Banke Grčke Yannis Stournaras poručio je kako snažan gospodarski oporavak zemlje „nije vezan uz servisiranje ruske naftne industrije”, dok se u Bruxellesu vodi završna bitka oko 20. paketa sankcija protiv Moskve.
Pregovarači Europske unije žele uvesti potpunu zabranu europskim brodarskim tvrtkama da opslužuju tankere s ruskom sirovom naftom, no prema diplomatskim izvorima glavne kočnice su Grčka i Malta. Atena tvrdi da bi takva mjera samo preusmjerila posao indijskim i kineskim prijevoznicima te podigla cijene nafte, čime bi Kremlj u konačnici zaradio više.
Stournaras, 69-godišnji čelnik središnje banke, naglašava da se struktura grčkoga rasta temeljito promijenila još od dužničke krize:
„Nije kao nekada. Gospodarstvo nam više ne nose samo turizam i brodarstvo”, rekao je, podsjetivši da pomorski sektor sada čini oko 7 % BDP-a.
Prema podacima Banke Grčke:
- prihodi od pomorskih usluga nakon snažnog postpandemijskog skoka pali su 13 % u 2023.,
-
- su ostali gotovo nepromijenjeni,
- u 2025. se očekuje novi pad od oko 15 %.
„Putanja prihoda jasno se odvaja od ukupnih rezultata gospodarstva”, istaknuo je guverner. Institucija za ovu godinu prognozira rast od 2,1 %, dok se za 2027. i 2028. očekuje stabilnih 2 % – dovoljno da Grčka i dalje nadmašuje prosjek eurozone.
Kao glavni pokretač rasta Stournaras navodi domaću potražnju, investicije i privatnu potrošnju, a posebno izdvaja farmaceutski sektor, koji već pokriva oko 10 % europske potražnje za lijekovima.
I dok zastupnici u Europskom parlamentu traže oštriji pristup prema grčkim brodarskim magnatima, Atena ponavlja da poštuje postojeće sankcije – samo se ne slaže s proširenjem koje bi, smatra, pogodilo europske interese. Guverner pritom uvjerava da „trenutačne i buduće sankcije Rusiji ne predstavljaju ozbiljan rizik za nacionalne gospodarske izglede”.
Zaključuje kratko: „Grčka se silno promijenila.”