Dok se svjetska pozornost usmjerava na posljedice američkog napada na Iran, u pozadini se, tvrde neki stručnjaci, priprema scenarij u kojem bi Kuba mogla postati sljedeća meta pojačanog pritiska Sjedinjenih Država.
Christopher Sabatini, viši suradnik za Latinsku Ameriku u londonskom think-tanku Chatham House, i Katrin Hansing, izvanredna profesorica antropologije na Baruch Collegeu Gradskog sveučilišta New York, u autorskom tekstu za New York Times ističu da aktualna američka politika prema Havani pokazuje sve znakove moguće eskalacije.
Autori podsjećaju da je Washington, nakon što je podržao uklanjanje Nicolása Madura u Venezueli i izveo vojni udar na Iran, već godinama drastično pojačao gospodarske sankcije Kubi. Prema njima, sljedeći bi korak mogao uključivati dodatne ekonomske i diplomatske mjere s ciljem destabilizacije vlasti u Havani.
„SAD već ima širok arsenal sankcija protiv Kube, ali indikacije su da se razmatraju još strože restrikcije”, upozoravaju Sabatini i Hansing. Upozoravaju i da bi nova ograničenja mogla dodatno pogoršati ionako tešku ekonomsku situaciju na otoku te potaknuti političke potrese.
Analitičari pozivaju međunarodnu zajednicu da prati razvoj događaja i, kako navode, spriječi ponavljanje nedavnih scenarija iz Venezuele i Irana. Naglašavaju da bi svaki novi američki potez prema Kubi mogao imati dalekosežne posljedice za čitavu regiju Latinske Amerike, ali i za globalne odnose velikih sila.
Za sada iz Washingtona nema službene najave konkretnijih koraka. No, Sabatini i Hansing drže da su "signali dovoljno glasni" te da bi Kuba, kao posljednji veliki saveznik Irana i Venezuele u zapadnoj hemisferi, mogla uskoro biti stavljena u središte nove faze američke vanjske politike.