Umjetna inteligencija odavno je najavljivala promjene u proizvodnim halama, no posljednje dvije godine najteže pogađa – uredske radnike. Dok se strojevi za pisanje koda, tekstova ili analitičkih izvješća pune generativnim algoritmima, sve veći broj profesionalaca traži utočište u fizičkim, „otpornijim” zanimanjima.
Kalifornijska spisateljica Jacqueline Bowman to je naučila na teži način. „Klijenti su mi s oduševljenjem rekli da im više ne trebaju pisci”, prisjeća se. Ponudili su joj da urednički dotjeruje AI-generirane članke za upola manju naknadu, iako je posao potrajao dvostruko dulje jer je morala „provjeravati svaku činjenicu, a 60 % teksta bilo je izmišljeno”. Do siječnja 2025. više nije mogla plaćati zdravstveno osiguranje pa se odlučila vratiti na fakultet i prekvalificirati se za bračnu i obiteljsku terapeutkinju. „Postoje ljudi koji neće pričati s chatbotom o svojim problemima”, tvrdi, pa u toj profesiji vidi barem djelomičnu sigurnost.
Sličnu je odluku donijela Janet Feenstra, 52-godišnja lektorica iz Malmöa. Sveučilišni kolege počeli su šaptati o jeftinim AI alatima za prilagodbu znanstvenih radova, a ona je, kao samohrana majka dvoje djece, zaključila da ne smije čekati otkaz. Upisala je kulinarsku školu, odselila iz stana koji više nije mogla plaćati i danas radi u „maloj, preslatkoj pekarnici gdje ručno valjamo tijesto, pjevamo i plešemo”. Ipak, priznaje da je „još uvijek pomalo ogorčena” jer zarađuje manje i fizički se brže iscrpi.
Da trend nije ograničen na izdavaštvo potvrđuje i Richard iz Northampton-a, donedavni stručnjak za zaštitu na radu. Bojeći se da će automatizirane procedure postati jeftiniji prioritet od sigurnosti ljudi, dao je otkaz i u 40-im godinama počeo od nule kao električar. Plaća mu je pala, ali ga tješi da je zanatski sektor u Ujedinjenom Kraljevstvu „trenutačno najotporniji na automatizaciju – traži visoku spretnost i rješavanje problema”.
Statistike daju težinu njihovim brigama. Prema izvješću britanskog Ministarstva obrazovanja iz 2023., profesionalna zanimanja u financijama, pravu i menadžmentu najizloženija su AI-ju. U londonskom obrazovnom centru Capital City College bilježe „stalni porast upisa u obrtnička zvanja, od strojarstva do kulinarstva”, kaže direktorica Angela Joyce, uvjerena da polaznici traže poslove koje robot ne može preuzeti.
Ipak, ni nova zanimanja nisu dugoročno nedodirljiva. Profesor s Oxfordskog internetskog instituta Carl Benedikt Frey upozorava da će AI „zahvatiti širok raspon industrija – pa i zanate”. Njegov je savjet jednostavan: „Postati stvarno dobar u suradnji s AI-jem vjerojatno će se isplatiti.”
Za sada, međutim, mnogi biraju stabilnost čekića, kuhače ili odvijača ispred tipkovnice. Kako kaže jedna od sugovornica: „Bijeli ovratnik nije uvijek ono što se misli – a i tijesto je, ispada, prilično zahvalno za mijesiti.”