Njemačko-britanski startup Hypersonica izveo je 3. veljače na poligonu Andøya u Norveškoj uspješan let prototipa hipersoničnog projektila HS1. Raketa duga nekoliko metara, teška više od jedne tone i opremljena neeksplozivnim teretom dosegnula je brzinu veću od 7 400 km/h (preko 6 Macha) i preletjela više od 300 kilometara, pri čemu su svi sustavi radili nominalno.
Istodobno je tvrtka zaključila investicijsku rundu serije A vrijednu 23,3 milijuna eura, čime je postala prva privatna europska kompanija s praktično dokazanom hipersoničnom tehnologijom. Novo će se financiranje uložiti u razvoj projektila punog opsega, čija se serijska zrelost očekuje 2029. godine.
Glavni izvršni direktor i suosnivač Philipp Kerth naglasio je da Europa više ne može priuštiti spor tempo klasičnih obrambenih programa: „Uobičajeni programi razvoja projektila mogu trajati deset ili dvadeset godina, no Europa taj luksuz više nema”. Kao uzor navodi SpaceX i njihovu praksu ubrzanog, iterativnog razvoja koja troškove i vrijeme skraćuje i do 90 %.
Startup, osnovan 2023. u Münchenu s podružnicom u Londonu, trenutno zapošljava 50 stručnjaka. Kerth i su-osnivač, zrakoplovni inženjer Marc Ewenz, doktorirali su na Sveučilištu u Oxfordu upravo na hipersoničnim sustavima i žele Europi osigurati „suverenu hipersoničnu sposobnost” do kraja desetljeća, smanjujući ovisnost o vanjskim dobavljačima.
Ključ tvrtkina pristupa je „hardver vođen softverom”: napredne simulacije unaprijed otklanjaju greške pa su potrebna rjeđa i jeftinija terenska testiranja. Najveći tehnički izazov, priznaje Kerth, nije motor nego upravljanje pri ekstremnim brzinama i toplinskom opterećenju.
Iako Hypersonica raspolaže daleko manjim kapitalom od američkih konkurenata – primjerice, tvrtka Castelion prikupila je 350 milijuna dolara – investitori tvrde da upravo iterativni model omogućuje isporuku rezultata s manje novca. Sljedeće testiranje, ovoga puta projektila punog opsega, planirano je do kraja prvog tromjesečja.
Uspjeh Hypersonice pokazuje da agilni europski timovi mogu ubrzati razvoj vrhunske vojne tehnologije i potencijalno zatvoriti jaz naspram država koje već raspolažu operativnim hipersoničnim oružjem, poput Rusije.