U kamenom zdanju Kuće kaštela u Momjanu posjetitelji su sinoć otputovali stoljećima unatrag. Koparski multiinstrumentalist i istraživač Marino Kranjac održao je predavanje i koncert pod nazivom „Glazbeni instrumenti za ranu glazbu”, otkrivajući publici kako su nastajali preteče violine, gitare, klarineta i brojnih drugih instrumenata.
Kranjac je kroz jednosatni spoj povijesne priče i žive glazbe predstavio:
• rebec – najstariji gudački instrument Zapada, u Europi prisutan od 8. do 16. stoljeća; • viellu – prijelazni korak prema violini, omiljen među trubadurima 12. stoljeća; • evoluciju violine, od renesansne sobne varijante do snažne koncertne verzije razvijene za velike operne kuće; • lutnju, gittern i baroknu gitaru – ključne točke na putu prema suvremenoj gitari; • salterio – orijentalno žično glazbalo koje je otvorilo put klaviru; • francuske gajde i istarski mih, spojene u vlastitu Kranjčevu inačicu radi jačeg protoka zraka; • piskalić, drvenu varijantu ranog klarineta, te istarske roženice iz obiteljske loze šalmaja; • „mehaničku violinu” ili hurdy-gurdy, kompleksan žični instrument s ručnim pogonom.
„Primijetio sam da se ranoj glazbi posvećuje vrlo malo pažnje, pa sam znanje gradio kroz tečajeve, rasprave i rad na terenu”, rekao je glazbenik, ističući kako se mnogi europski instrumenti proširili našim krajevima preko Arapa i Maura. Posebnu poveznicu pronašao je s istarskom tradicijom: „I neka istarska glazbala mogu se svrstati u instrumente rane glazbe.”
Publici je prikazao i repliku salterija izrađenu prema fresci iz crkve pokraj Novog Mesta, a večer je zaključio renesansnom gitarom i popularnim napjevom iz 16. stoljeća, uvodeći gledatelje u zvučni svijet srednjovjekovnih dvora.
Kranjac, koji je prije deset godina osnovao ansambl za ranu glazbu Cappella Justinopolitana i 2022. objavio album „Il bello antico”, najavio je nova istraživanja kojima želi dodatno približiti bogatu europsku i istarsku glazbenu baštinu.