Europski Kodeks protiv raka, ažuriran prvi put od 1987., više se ne obraća samo građanima nego izravno zahtijeva mjere vlasti: smanjenje onečišćenja zraka mora postati sastavni dio državnih strategija za borbu protiv raka.
Dr. Sylvia Jochems s Sveučilišta Utrecht, članica stručne skupine koja je radila na kodeksu, ističe: „Političari trebaju bez odlaganja dosegnuti smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti vanjskoga zraka, istodobno smanjujući zagađenje u zatvorenim prostorima i podupirući klimatske ciljeve.”
Ključne brojke • Pušenje je i dalje glavni uzrok raka pluća, ali se procjenjuje da se u Europi 28 000 slučajeva godišnje može pripisati česticama u zraku. • Ako bi se dosegle WHO-ove granice, smrti od raka pluća pale bi za više od 10 %.
Rastući rizici i preporuke Stručnjaci upozoravaju da zagađeni zrak sve više povezuju i s rakom mokraćnog mjehura, bubrega i mozga, kao i s lošijim preživljenjem oboljelih. Kako bi se preokrenuo trend, kodeks poziva na: • postupno ukidanje krutih goriva poput drva i ugljena za grijanje, kuhanje i rekreaciju; • poticaje za čiste kućne sustave – toplinske crpke, solarne panele i geotermalnu energiju; • zabranu gradnje škola i domova za starije uz prometnice, a gdje to nije moguće – ugradnju pročišćivača zraka; • prestanak korištenja fosilnih goriva i biomase u proizvodnji struje i grijanju; • urbanistička rješenja koja smanjuju automobilski promet i potiču pješačenje, vožnju biciklom te javni prijevoz.
Kodeks građanima savjetuje da svojim ponašanjem dodatno smanje izloženost: ne ložiti drvo ili ugljen u kući, birati javni prijevoz ili „zelenije” rute te poduprijeti lokalne inicijative za čist zrak.
„Važno je učiniti podatke o kvaliteti zraka lako dostupnima, uključiti zajednice u lokalne planove i štititi najranjivije”, naglašava Jochems.
Novi zahtjevi Kodeksa jasno povezuju klimatske politike i onkološku prevenciju, upućujući vlade da hitno djeluju na svim razinama – od EU-a do općina.