Radnici Kraljevske mornarice u Portsmouthu užurbano opremaju HMS Prince of Wales, vodeći britanski nosač zrakoplova, nakon što je Ministarstvo obrane skratilo njegov rok za isplovljavanje s deset na pet dana. Brod ostaje u statusu povišene spremnosti i, bude li donesena politička odluka, mogao bi isploviti prema Bliskom istoku uz pratnju razarača, fregata i podmornice.
Ako krene, HMS Prince of Wales pridružio bi se razaraču HMS Dragon, koji je već upućen u regiju. London time dodatno jača snage raspoređene od siječnja: lovci Typhoon i F-35 svakodnevno nadlijeću Jordan, Katar i Cipar, a u bazu RAF-a Fairford stigla su četiri američka bombardera B-1 Lancer. Na Cipar su sletjela i dva helikoptera Wildcat za uništavanje dronova, dok će Merlin preuzeti zadaće nadzora mora.
Nagli porast britanske vojne aktivnosti slijedi nakon američko-izraelskih zračnih udara u kojima je, među ostalima, poginuo iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Te su akcije potaknule iranske raketne i bespilotne odmazde, pa je London proširio zračne i proturaketne kapacitete, a dodatnih 400 vojnika premjestio je na Cipar.
Britanska vlada izvijestila je da su njezini piloti već presretali neprijateljske dronove, a Ministarstvo obrane naglašava da je cijeli paket mjera usmjeren na „zaštitu britanskih ljudi i saveznika u regiji”. Unatoč tim potezima, oporba kritizira premijera Keira Starmera, tvrdeći da je reagirao sporije od Washingtona i Tel Aviva.
Istodobno se nastavlja evakuacija civila: drugi vladin čarter let s Britancima sletio je u Gatwick u subotu iza ponoći. Od početka sukoba iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je vraćeno više od 6 500 ljudi, dok je svoje prisustvo u zonama krize Ministarstvu vanjskih poslova prijavilo više od 160 000 britanskih državljana.
Ministarstvo obrane poručuje da će nosač zrakoplova ostati na „vrlo visokoj razini spremnosti” te da se sve opcije razmatraju iz dana u dan, ovisno o razvoju situacije na terenu.
