Subotnja splitska riva pretvorila se u najneobičniji laboratorij na otvorenom: dvadesetak znanstvenica različitih struka napustilo je ustanove u kojima svakodnevno rade kako bi u sklopu prvog izdanja događaja „Znanost u prolazu” građanima približile svoja istraživanja.
Tijekom 45-minutnih interaktivnih druženja publika je, doslovno u hodu, mogla doznati:
• kako nastaju molekulske „spužve” i zašto bi jednog dana mogle spašavati okoliš; • zašto oboljeli od bolesti štitnjače gube kosu, znoje se i imaju tremor te koliko vitamini zaista pomažu; • što je autofagija i kako ju „uključiti” vlastitim životnim navikama; • kakve se novosti skrivaju u našoj, naizgled običnoj, ali za prehranu ključnoj srdeli; • koliko daleko je stiglo strojno učenje i što nam to znači u svakodnevici; • da kamenice vrijede više od fine delicije jer čiste more i čuvaju bioraznolikost; • kako duboke morske struje već dvije tisuće godina kroje klimu od pola do pola; • zašto bi graditelji češće trebali posezati za domaćim drvom; • što se događa kad tsunamiji udare na obalu i na što nas to može pripremiti; • kako stanice funkcioniraju u zdravlju i bolesti.
Znatiželja prisutnih bila je tolika da su se oko svakog improviziranog „štanda” stvarali mali amfiteatri upita, a odgovori su stizali odmah, bez lažnog pojednostavljivanja. „Kada omogućite ljudima da postave pitanje izravno osobi koja se time profesionalno bavi, dobijete razgovor koji mijenja način na koji gledamo svijet”, istaknula je jedna od organizatorica, ponosna što je prvi „podmarjanski” znanstveno-popularni susret uspio i prije nego što su se upalila rivaška svjetla.
Termin nije odabran slučajno – nekoliko dana uoči Dana žena upravo su žene-znanstvenice zauzele prostor koji im u javnosti često izmiče pred bučnijim influencerima. Split im je, sudeći po gomili pitanja i entuzijazmu okupljenih, uzvratio pažnjom kakvu njihova otkrića itekako zaslužuju.