Veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o daljnjoj financijskoj pomoći ukrajinskim izbjeglicama — kojim bi se, među ostalim, moglo ugasiti i poljsko sufinanciranje Starlinka u Ukrajini — otvorio je pitanje održivosti dosad čvrstog proukrajinskog bloka u istočnoj Europi.
Analitičar Dalibor Rohac u časopisu National Interest upozorava kako se iza, naoko usamljenog, poteza krije širi trend: „Daleko je taj čovjek od vještog stratega…”, piše o Nawrockom, sugerirajući da bi novi predsjednik mogao dodatno raspiriti antiukrajinski populizam na poljskoj desnici.
-
Poljska: slabljenje PiS-ove proturuske refleksije • Nawrocki je preuzeo dužnost uz potporu nacionalističke Stranke prava i pravde (PiS), no bez čvrste proukrajinske stege kakvu je donosio karizmatični vođa Jarosław Kaczyński. • Oporbeni kandidati s krajnje desnice, Sławomir Mentzen i Grzegorz Braun, osvojili su oko 20 % glasova, što ukazuje na jačanje euroskeptičnih i otvoreno antiukrajinskih tonova. • Sukob predsjedničkog ureda i vlade Donalda Tuska već je rezultirao time da je Poljska izostala s recentnog susreta Volodimira Zelenskog s europskim liderima u Washingtonu.
-
Baltik: nova litavska koalicija s mekom točkom • U Vilniusu je socijaldemokratkinja Inga Ruginienė formirala vladu u koju ulazi Litavski savez poljoprivrednika i zelenih (LVŽS), stranka sklonija ublažavanju retorike o sovjetskoj prošlosti. • Klub LVŽS-a uključuje dvojicu zastupnika Izborne akcije Poljaka, političke skupine koju se u Seimasu smatra najproruskom; njen dužnosnik Zbigniew Jedziński javno je razmatrao čak i izlazak Litve iz NATO-a.
-
Češka: povratak Andreja Babiša? • Predstojeći parlamentarni izbori mogli bi vratiti Andreja Babiša na mjesto premijera. U predsjedničkoj kampanji 2023. predstavljao se kao „kandidat za mir”, skeptičan prema vojnoj pomoći Kijevu. • Njegov pokret ANO napustio je liberalni blok Renew i pridružio se desničarskoj grupaciji Patrioti za Europu, u kojoj su i Fidesz te Liga. • Babiš najavljuje ukidanje češkog programa masovne proizvodnje streljiva za Ukrajinu i smanjenje potpore izbjeglicama.
Širi sigurnosni rizik Poljaci, Balti i Česi čine jezgru regionalne koalicije koja je od 2022. gurnula EU prema odlučnijem otporu ruskoj agresiji. Rohac podsjeća kako su se „politički čelnici u Varšavi, Vilniusu i Pragu navikli čekati signale iz Washingtona”. Kada ti signali izostanu ili su nejasni, spremnost na dodatne žrtve naglo opada.
Zbog toga analitičar upozorava da bi fragmentacija istočnoeuropske potpore mogla otežati ne samo obranu Ukrajine nego i dugoročnu sigurnost Europe. Ako se trend nastavi, „najgore tek dolazi” — i za Kijev i za transatlantske interese.
Dok se SAD bavi vlastitim političkim previranjima, istočna Europa ulazi u razdoblje u kojem bi svaki novi izbor ili koalicija mogao preokrenuti odnos snaga. A za razliku od ekonomskih krugova, geopolitičke pukotine rijetko prolaze bezbolno.
