Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je prosvjednu notu Crnoj Gori nakon što je tamošnje ministarstvo obrane izradilo službene značke s likom školskog broda Jadran, plovila koje Hrvatska smatra dijelom svoje sukcesijske vojne imovine.
Crnogorska strana krajem srpnja je predstavila novu seriju znački „u znak poštovanja prema dugoj pomorskoj tradiciji i značaju koji ovaj brod ima za Crnu Goru”. Zagreb, međutim, taj je potez ocijenio provokacijom. U noti upućenoj u petak MVEP je, kako navode, „izrazio žaljenje i osudio takav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremnost na dijalog i dogovorno rješavanje“ otvorenog pitanja vlasništva nad brodom.
Bijeli jedrenjak dug oko 60 metara izgrađen je 1933. i do 1991. bio upisan u flotnim listama hrvatskih luka. Uoči raspada Jugoslavije otišao je na remont u Bokokotorski zaljev, ali ga Crna Gora, unatoč višegodišnjim zahtjevima, nikada nije vratila. MVEP sada odluku o značkama naziva „neprihvatljivom” te podsjeća da je Zagreb u više navrata tražio bilateralno rješenje.
Ako dijalog izostane, Hrvatska najavljuje da će „razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja”. Ministarstvo najavljuje i dostavu „detaljne analize i procjene vrijednosti sukcesijske mase vojne imovine” kojom, uz Jadran, obuhvaća i „sva potraživanja Republike Hrvatske prema Crnoj Gori”. Prema toj analizi, tvrde u Zagrebu, Podgorica Hrvatskoj duguje više od dvije milijarde američkih dolara.
Dok MVEP ponavlja da podržava europski put susjedne države, dodaje kako očekuje „izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza”. Incident sa značkama tek je najnoviji u nizu postupaka aktualne crnogorske vlade pod snažnim prosrpskim utjecajem. Prošlog tjedna ministar obrane Dragan Krapović odlučio je da vojska ne sudjeluje na obilježavanju 30. godišnjice Oluje u Zagrebu, obrazlažući to „uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst” te „posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”.
Spor oko Jadrana time je ponovno izbio u prvi plan, otežavajući odnose dviju članica NATO-a i stavljajući na kušnju deklariranu predanost dobrosusjedstvu i dijalogu.