Američko-iranski prekid vatre traje tek dva tjedna, a napetosti na Bliskom istoku ponovno rastu na trima ključnim točkama – u Hormuškom tjesnacu, Izraelu i Kuvajtu.
Trumpovo upozorenje Teheranu
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da Iran „bolje da” ne naplaćuje prolaz tankerima kroz Hormuški tjesnac. „Postoje izvješća da Iran naplaćuje prolaz tankerima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac… Bolje da to ne rade, a ako rade, neka odmah prestanu”, objavio je na društvenoj mreži Truth Social, dodajući da će „nafta ponovno početi kretati, sa ili bez pomoći Irana”.
Teheran, prema navodima energetskih dužnosnika, razmatra mogućnost da prolaz naplaćuje u kriptovalutama upravo tijekom krhkog primirja postignutog sa Sjedinjenim Državama. Zapadni čelnici već su se usprotivili toj ideji.
I dok se Washington i Teheran nadmeću riječima, promet Hormuškim tjesnacem pao je na manje od 10 % uobičajenog dnevnog prometa. Iran je brodovima savjetovao da se drže njegovih teritorijalnih voda. Podsjetimo, kroz taj uski morski prolaz prolazi oko petine svjetskih isporuka nafte i ukapljenog plina.
Sirene od Tel Aviva do Ašdoda
Napetosti su se prelile i na izraelsko-libanonsku granicu. Raketni projektil ispaljen iz Libanona aktivirao je u petak sirene za zračnu opasnost u nizu izraelskih gradova, uključujući Tel Aviv. Vojska je priopćila da je riječ o raketi Hezbollaha koju je presreo proturaketni sustav, pa nije bilo žrtava. Sirene su se oglasile i u obalnom Ašdodu te u južnim dijelovima zemlje, daleko od granice s Libanonom.
Hezbollah je dan ranije priopćio da je gađao izraelsku vojnu infrastrukturu u Haifi, no nije jasno odnosi li se to na isti napad. Razmjena vatre dolazi unatoč primirju koje je Washington posredovao s Iranom prije samo dva tjedna.
Dronovi nad Kuvajtom
Treći signal zabrinjavajuće nestabilnosti stiže iz Kuvajta. Ondje su dronovi pogodili položaj Nacionalne garde, uzrokujući znatnu materijalnu štetu, ali bez ljudskih žrtava. Kuvajtsko ministarstvo vanjskih poslova napade je nazvalo kršenjem suvereniteta te za njih okrivilo Iran i njegove saveznike. Teheran pak odbacuje bilo kakvu umiješanost i tvrdi da bi „svaku eventualnu vojnu akciju objavio službenim putem”.
Kuvajt ocjenjuje da su napadi potkopali ionako krhke napore za prekid vatre između Sjedinjenih Država i Irana i najavljuje da zadržava pravo na „sve potrebne mjere” radi zaštite svoje sigurnosti.
Regionalni domino-efekt
Sukob koji je 28. veljače eskalirao američko-izraelskim napadima na Iran, a potom i iranskim raketnim odgovorom na Izrael i zemlje Zaljeva s američkim bazama, već je pogurao cijene nafte i unio dodatnu nesigurnost na globalna tržišta. Današnja uzbuna u Tel Avivu, Trumpove prijetnje Teheranu i dronovi iznad Kuvajta sugeriraju da se napetosti ne smiruju – čak ni dok primirje formalno traje.
