Protekli tjedan donio je niz potresa na svjetskim financijskim tržištima. Mirovni prijedlog između Izraela i Hamasa, zaoštravanje trgovinskog rata SAD-a i Kine, nastavak američke blokade financiranja vlade te sve dublje političke krize u Francuskoj i Japanu pritisnuli su ulagače. Posljedice su bile jasne: indeksi su kliznuli, kriptovalute i američki dolar izgubili su na vrijednosti, dok se kapital ubrzano slijevao u zlato.
Plemeniti metal u petak je preskočio psihološku razinu od 4.000 USD po unci, 45. put od početka godine. Time je njegova cijena u 2025. zabilježila rast od čak 52 %. Usporedbe radi, u rujnu 2023. unca se mogla kupiti za 1.850 USD. Riječ je o najbržem uzletu cijene zlata u posljednjih pedeset godina.
Analitičari u Bank of America procjenjuju kako bi do 2026. unca mogla dosegnuti 5.000 USD, dok u BlackRocku smatraju da je aktualna razina još uvijek „nije previsoka” i da se uzlazni trend može nastaviti. Tržišna kapitalizacija zlata pritom je premašila 30 bilijuna dolara, čime je taj metal učvrstio status najveće svjetske imovine.
Za mnoge je ulagače zlato ponovno odigralo tradicionalnu ulogu sigurnog utočišta, štiteći portfelje od volatilnosti koju pojačavaju geopolitički sukobi i gospodarske prijetnje. Dok se napetosti nastavljaju, sve više kapitala seli iz rizičnijih ulaganja u sjajni metal, potvrđujući staro pravilo da se u vremenima neizvjesnosti najprije traži – zlato.