Prema najnovijem preliminarnom izvješću Eurostata za 2024., prosječan očekivani životni vijek pri rođenju u Europskoj uniji popeo se na 81,7 godinu, što je za 0,3 godine više nego 2023. i signal nastavka oporavka nakon pandemije covida-19.
• Vrh ljestvice drže Italija i Švedska s po 84,1 godinu, dok je Španjolska odmah iza s 84,0 godine.
• Najkraći životni vijek zabilježen je u Bugarskoj (75,9), Rumunjskoj (76,6) i Latviji (76,7).
• U usporedbi s pretpandemijskom 2019., čak 24 od 26 analiziranih članica EU bilježe rast očekivanog životnog vijeka.
• Najveći skok ostvarila je Litva (+1,1 godina), a slijede Češka, Latvija i Rumunjska s po +1,0 godinu.
• Nizozemska je jedina država koja je zabilježila pad (-0,2 godine), dok je u Španjolskoj brojka ostala nepromijenjena, a u Francuskoj blago porasla za 0,1 godinu.
Hrvatska ispod europskog prosjeka
S očekivanim životnim vijekom od 79,1 godinu, Hrvatska se nalazi pri dnu europske ljestvice. Iako ne spada u skupinu zemalja s najnižim vrijednostima, zaostaje za prosjekom Unije i za mediteranskim susjedstvom poput Grčke, gdje se očekuje 81 godina života.
Uz Hrvatsku, nešto slične ili niže vrijednosti bilježe Poljska i Slovenija, dok se na samom dnu i dalje nalaze Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska i Bugarska (sve ispod 78 godina).
Podaci upućuju da, unatoč općem poboljšanju u većini država članica, Hrvatska mora ubrzati reforme u javnom zdravstvu i prevenciji bolesti želi li uhvatiti korak s europskim sjeverom i jugom, gdje se dulje i zdravije živi.