Prvi hrvatski doseljenici u Čile stigli su još 1870-ih, ponajprije na Ognjenu Zemlju, privučeni zlatnom groznicom na otoku Lennox. Iako je potraga za zlatom ubrzo propala, mnogi su ostali u regiji Punta Arenas i Porvenir, razvijajući stočarstvo i postupno pokrećući gospodarski uzlet krajnjeg juga Čilea. Novi val uslijedio je početkom 20. stoljeća, nakon što je filoksera poharala vinograde na Braču, prisilivši dalmatinske vinogradare da potraže bolji život preko oceana.
Danas Ministarstvo vanjskih poslova Čilea procjenjuje da ondje živi više od 200 000 osoba hrvatskog podrijetla, što čini oko 1,3 % ukupnog stanovništva. Upravo iz te zajednice dolazi 28-godišnja Gabriela Marcelli Burotto Lira iz Punta Arenasa, praunuka bračkih iseljenika.
„Doznala sam za stipendiju za učenje hrvatskog jezika, prijavila se i 2016. prvi put stigla u Hrvatsku. Bila je to prilika da upoznam zemlju svojih predaka”, prisjeća se Gabriela. Nakon dvogodišnjeg studija jezika vratila se u Čile, ali ju je nostalgija za jadranskim obalama ubrzo ponovno dovela u Dalmaciju. Godine 2021. spakirala je kofere i preselila se u Split, gdje danas živi s hrvatskim partnerom.
Njezina se obiteljska priča proteže od zaleđa Omiša do najjužnijih krajeva Južne Amerike. Pradjed Marjan Jurjević Rogošić i njegov ujak Nikola Jurjević otplovili su preko Buenos Airesa u Porvenir, a kasnije su im se pridružili Marjanov brat Stipe te supruge Ana Burić Brstilo i Marija Rogošić. „Hrvatsko nasljeđe nikada nije napustilo našu obitelj – od bakinih kolača do jezika koji smo čuvali u kući”, kaže Gabriela.
U Splitu ju je, kako ističe, privukao svakodnevni mir i osjećaj zajedništva. „Ljudi su ljubazni i spremni pomoći. Vjera i tradicija ovdje se žive, a crkve su pune – to mi mnogo znači”, dodaje. Roditelji su je ispratili s pomiješanim emocijama, no ponos što se obiteljski krug zatvara prevladao je brigu zbog odlaska na drugi kontinent.
Povratak Gabrieline i sve većeg broja potomaka iz Južne Amerike pokazuje kako se iseljenička priča, nakon više od stoljeća, može pretvoriti u priču o povratku. „Planiramo ostati i dati najbolje Hrvatskoj”, zaključuje ova mlada stručnjakinja za međunarodne odnose, koja danas u Splitu gradi život na temeljima zakopanim u kamenu omiških brda – davno prije nego što je ona rođena.