Znanstvenici su u vrućem izvoru nacionalnog parka Yellowstone otkrili bakteriju koja istodobno provodi dva, dosad nespojiva, načina disanja – koristi kisik i sumpor. Nalaz baca novo svjetlo na to kako su se prvi mikroorganizmi prilagodili rastu razine kisika tijekom tzv. Velikog oksidacijskog događaja prije 2.7 milijardi godina.
Istraživački tim američkoga mikrobiologa Erica Boyda s Državnoga sveučilišta Montane izolirao je soj Hydrogenobacter RSW1 iz izvora Roadside West pokraj jezera Nymph. U laboratoriju su potvrdili da stanice, uz kisik, i dalje proizvode plinoviti vodikov sulfid – tipičan produkt anaerobnog „sumpornog“ disanja – te pritom brže rastu nego kada koriste samo jedan sustav. „Čim smo vidjeli da radi oboje odjednom, bilo je jasno da udžbenici treba doraditi“, rekao je Boyd.
Kisik u pravilu oštećuje enzime potrebne za anaerobno disanje, pa se smatralo da ih jedno živo biće ne može paralelno koristiti. Ranjani Murali, okolišna mikrobiologinja sa Sveučilišta Nevada, ističe da RSW1 očito štiti osjetljivu sumpornu aparaturu od reaktivnih kisikovih molekula, vjerojatno posebnim „superkompleksima“ unutar stanice. Mehanizam tek treba razjasniti.
Dvostruki metabolizam pruža očitu prednost u vrelim izvorima gdje se plinoviti kisik neprestano miješa s bezzračnom vodom iz podzemlja. Stručnjaci stoga ne isključuju da slični „dvojnici“ postoje i drugdje, ali su promicali istraživačima jer nitko nije očekivao da ih treba tražiti.
Otporni mikrobi poput RSW1 mogli bi poslužiti kao model za razumijevanje prapovijesnog prijelaza s anaerobnog na aerobni život. Courtney Stairs, evolucijska biologinja sa Sveučilišta Lund, podsjeća da je kisik za većinu ranih organizama bio otrov te zaključuje: „Život s kisikom zapravo je težak, ali onima koji su ga umjeli ukrotiti otvorio je put do energetske revolucije.“