U 2025. hrvatsko je zdravstvo prošlo kroz godinu velikih ulaganja, ali i žestokih polemika.
Najveća investicija u povijesti radioterapije
Za 85 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nabavljeno je 21 linearni akcelerator. KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i OB Zadar već su zamijenili zastarjelu opremu, čime bi Hrvatska početkom 2026. trebala imati ukupno 25 uređaja – 6,4 na milijun stanovnika, iznad europskog prosjeka. Napredna tehnologija skraćuje terapiju, smanjuje nuspojave i izravno utječe na liste čekanja, što je ključno za oko 26 000 novih onkoloških bolesnika godišnje.
Neuspjeli pokušaj uređivanja dvojnih radnih odnosa
Ministrica zdravstva Irena Hrstić u lipnju je predstavila pravilnik po kojem bi za paralelni rad u javnom i privatnom sektoru liječnici morali imati pet godina staža, uredno izvršavati obveze i držati listu čekanja ispod 150 dana. Nakon oštrih kritika pravila su odgođena; bolnice će smjernice dobiti tek početkom 2026.
Povratak smijenjenog ministra pod optužnicom
Jesenska odluka KBC-a Sestre milosrdnice da zaposli bivšeg ministra Vilija Beroša kao neurokirurga, iako protiv njega traje postupak zbog afere Mikroskopi, izazvala je podijeljene reakcije. Ministarstvo i vladajući ističu njegovo „pravo na rad” i stručnost, dok liječničke udruge upozoravaju na etičku poruku zapošljavanja liječnika koji sedam godina nije radio u struci i pritom je pod optužnicom za korupciju.
Veće naknade za dugotrajna bolovanja
Od kolovoza je gornja granica naknade poslije 42. dana bolovanja skočila sa 565 na 995 eura, dok je minimalni iznos podignut s 110,36 na 353,15 eura. Riječ je o prvom značajnom povećanju u gotovo dva desetljeća, no koristi se samo za bolovanja otvorena nakon stupanja izmjena na snagu ili ona ponovno otvarana prema novim pravilima.
Kronični manjak kadrova
Strukovne udruge bilježe oko 4 000 nedostajućih medicinskih sestara, 284 obiteljska liječnika te više od stotinu pedijatara i ginekologa. Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) u ožujku je prosvjedovala zbog, kako tvrde, nepodnošljivih ugovornih uvjeta koji ugrožavaju dostupnost primarne zdravstvene zaštite.
Rekordni proračun, i dalje visoki dugovi
Planirani proračun zdravstva za 2025. dosegnuo je 7,5 milijardi eura – 400 milijuna više nego lani. Unatoč tome, bolnički dug prema veledrogerijama krajem studenoga iznosio je oko 500 milijuna eura i rastao je, pa je Vlada tijekom godine izdvojila 230 milijuna eura kako bi spriječila blokade isporuke lijekova.
Godina je tako donijela najveće tehnološko unaprjeđenje u liječenju raka, ali i otvorila nova pitanja o etici zapošljavanja, uvjetima rada liječnika te dugoročnoj financijskoj održivosti sustava.