Hrvatski sabor ubrzao je postupak izbora novog predsjednika Ustavnog suda, iako tom tijelu već u prvoj polovici sljedeće godine istječe mandat čak osmero sudaca. Oporbene stranke tvrde da im točno vrijeme glasanja nije presudno jer će – kako kažu – „prava bitka“ ionako uslijediti kad se bude odlučivalo o cijelom paketu novih ustavnih sudaca.
Sud koji čuva poredak, ali i promašuje
U 35 godina višestranačja Ustavni je sud donio presudne odluke: ukinuo je akt o osnivanju SAO Krajine, jasno razgraničio dopušteno i nedopušteno korištenje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, upozorio Sabor da ne smije ograničiti pravo na pobačaj te onemogućio Zoranu Milanoviću da se kao predsjednik Republike kandidira za premijera. No, povijest suda bilježi i epizode koje su ozbiljno narušile njegov kredibilitet, uključujući kontroverzne poteze bivšeg predsjednika Smiljka Sokola.
Vladajući: stabilnost institucije
HDZ-ova parlamentarna većina objašnjava „brzinski“ izbor željom da se osigura kontinuitet u radu suda i izbjegne institucionalni vakuum prije isteka mandata sadašnjem predsjedniku. Tvrde da sud mora imati vodstvo u trenutku kad rješava nekoliko osjetljivih ustavnih tužbi i kada se priprema opsežna obnova svog sastava.
Oporba: pravi obračun tek slijedi
Oporbene stranke ne osporavaju potrebu za kontinuitetom, ali upozoravaju da podrška kandidatu vladajućih prijevremeno „cementira“ odnose unutar suda. Ističu da će ključna rasprava biti kad Sabor bude birao osam novih ustavnih sudaca, jer tada mogu kroz pregovore izboriti pluralniji sastav i, kako kažu, vratiti dijelu javnosti izgubljeno povjerenje u instituciju.
Što dalje?
Mandati osmero sudaca istječu tijekom sljedeće godine, pa će se parlament uskoro morati dogovoriti o gotovo dvije trećine sastava suda. Hoće li tada vladajući ponovno nametnuti tempo ili će oporba uspjeti iznuditi širu političku ravnotežu, postat će jasnije već početkom sljedeće sjednice Sabora.
