Radne skupine hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova nalaze se u završnoj fazi pregovora o isplati odštete nekoliko stotina hrvatskih državljana zatočenih u ratnom logoru Morinj kod Kotora. Prema neslužbenim informacijama podgoričkih Vijesti, riječ je o iznosu od nekoliko milijuna eura, no posebna savjetnica hrvatskog šefa diplomacije Vanda Babić Galić poručila je da su razgovori „u fazi dorade” i da konačna cifra još nije dogovorena.
Pregovori su ključni za deblokadu Poglavlja 31, koje se bavi zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, a koje je Zagreb prošle godine stavio na čekanje. Uz isplatu odštete, među hrvatskim zahtjevima su i preimenovanje gradskog bazena u Kotoru te darivanje Doma kulture „Josip Marković” hrvatskoj zajednici u Donjoj Lastvi – ugovor o potonjem prošlog je vikenda potpisan ministri Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović.
Logor Morinj djelovao je od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. u sklopu Jugoslavenske narodne armije. U nehumanim uvjetima zatočene su 292 osobe iz dubrovačke regije, a 169 bivših zarobljenika svjedočilo je o zlostavljanju. Četiri pripadnika JNA pravomoćno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora, a crnogorsko Specijalno državno tužiteljstvo početkom veljače ponovno je otvorilo predmete ratnih zločina, među njima i Morinj.
Politički analitičar Davor Gjenero smatra da je prihvaćanjem razgovora o odšteti Podgorica „de facto priznala agresiju svojih postrojbi JNA na Hrvatsku”. Podsjeća na postavljanje spomen-ploče 2022. u Morinju, koje su omogućili tadašnji ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Krivokapić i danas, kao savjetnik ministra Ibrahimovića, ima značajnu ulogu u pregovorima, tvrdi Gjenero.
Prema njegovim riječima, hrvatska diplomacija koristi europske mehanizme kako bi spriječila povratak rusko-srpskog utjecaja u regiji. „Premijer Andrej Plenković i ministar Grlić Radman grade snažan tim, a Andreja Metelko-Zgombić i Terezija Gras spadaju u vrh europske administracije”, rekao je, dodavši da su osobni odnosi Radmana i Krivokapića bili presudni za napredak.
Gjenero upozorava da proeuropski kurs crnogorskog MVP-a izaziva napetosti unutar vladajuće koalicije, osobito među prosrpskim Demokratama Alekse Bečića i Demokratskim frontom. Zagreb je, kaže, jasno označio čelnike Andriju Mandića, Milana Kneževića i Bečića kao nepoželjne sugovornike, dok surađuje s onima koji „autentično zastupaju europske vrijednosti”.
U cijelom procesu važna je i hrvatska manjina u Crnoj Gori, predvođena bivšim ministrom Adrijanom Vuksanovićem. Gjenero ističe da taj političar „uživa veliki ugled među crnogorskim suverenistima” i smatra da se njegova uloga ne smije zanemariti.
Ako pregovori dobiju konačan epilog, Crna Gora bi mogla već ovog ljeta zatvoriti Poglavlje 31, dok bi preživjeli logoraši iz Morinja, tri desetljeća nakon rata, napokon dobili materijalnu satisfakciju i službeno priznanje pretrpljenog zločina.
