Žalbeni sud u Beogradu u kratkom je razdoblju donio niz odluka koje su ponovno otvorile pitanje njegove konzistentnosti i odnosa prema presudama nižih sudova.
U četvrtak je preinačio odluku Višeg suda i odobrio uvjetni otpust Sretenu Jociću, poznatom kao Joca Amsterdam. Jocić je 2010. pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog poticanja na ubojstvo Gorana Marjanovića još 1995., a iza rešetaka je gotovo neprekidno od uhićenja 2009. Uvjetna sloboda može trajati najdulje do 26. veljače 2026.
Samo dan ranije isti je sud ukinuo presudu roditeljima maloljetnog K. K., dječaka koji je 3. svibnja 2023. u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar” u Beogradu ubio devet učenika i školskog čuvara. Vladimir Kecmanović bio je prvostupanjski osuđen na 14 godina i šest mjeseci zatvora zbog teškog djela protiv opće sigurnosti i zlostavljanja maloljetne osobe, a njegova supruga Miljana Kecmanović na tri godine zbog zlostavljanja. Postupak se sada vraća na početak radi utvrđivanja „bitnih povreda postupka”, no Vladimir Kecmanović ostaje u istražnom zatvoru do nove odluke.
„Znali smo da postoji ta zakonska mogućnost, ali sam se nadao da do nje neće doći”, rekao je odvjetnik obitelji jedne od poginulih učenica Stefan Ćorda. Njegov najveći strah je da bi „nova presuda mogla izreći blaže kazne”.
Pravnica Milena Vasić iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) objašnjava da izraz „bitna povreda postupka” znači kako presudi nedostaju ključna obrazloženja ili su dokazi nelogično vrednovani: „Može se raditi o zastari, nerazumljivosti presude, izostavljenom sucu ili potrebi da se ponove dokazne radnje”.
PONAVLJANJE SUDSKIH MARATONA • Presuda protiv bivše državne tajnice MUP-a Dijane Hrkalović – 16 mjeseci zatvora – također je ukinuta i vraćena na ponovno suđenje. • U veljači je oborena presuda za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, pa su svi optuženi oslobođeni, što je izazvalo oštre reakcije novinarskih udruga. • Žalbeni sud potvrdio je samo presudu protiv Uroša Blažića, počinitelja drugog masakra iz svibnja 2023., te njegovu ocu Radiši izrekao 20 godina zatvora zbog nelegalnog oružja.
Suci se, ističe Vasić, kasnije vrednuju prema broju presuda koje im je Žalbeni sud potvrdio ili srušio, pa učestalo ukidanje presuda stvara dodatni pritisak i na prvostupanjske sudove.
Sve češće interveniranje višeg suda, osobito u slučajevima s velikom društvenom težinom, pojačalo je nepovjerenje javnosti u pravosudni sustav. Obitelji žrtava, poput onih poginulih u masakru u „Ribnikaru”, ponovo prolaze kroz traumatično iščekivanje novog procesa, dok odvjetnici upozoravaju da se svako dodatno odgađanje suđenja pretvara u sekundarnu viktimizaciju.
Za Jocića, pak, odluka znači izlazak na slobodu nakon 14 odsluženih godina, uz nadzor do kraja uvjetnog roka. Njegova prošlost – od oslobađajuće presude za ubojstvo hrvatskog novinara Ive Pukanića do kazne za poticanje na ubojstvo Marjanovića – ponovno je u fokusu, a kritičari upozoravaju da se poruka o neizvjesnom ishodu velikih procesa samo dodatno učvršćuje.
Svaka nova odluka Žalbenog suda zato se dočekuje pod povećalom, a pitanja o dosljednosti i transparentnosti beogradskog pravosuđa za sada ostaju otvorena.