Naizgled usamljene trostrane piramide na otočiću Fenera u medulinskom arhipelagu i na rtu Crna Punta kraj Koromačna desetljećima su zbunjivale nautičare i povjesničare. Novo istraživanje geodeta dr. sc. Danijela Šugara, izvanrednog profesora Geodetskog fakulteta u Zagrebu, otkriva da su betonski i kameni „šenjali” zapravo označavali start i cilj golemog testnog polja dugog 14 nautičkih milja na kojem je Austro-Ugarska ratna mornarica neposredno prije Prvog svjetskog rata isprobavala najveće i najbrže brodove.
Šugar je, zajedno s kolegom Josipom Bradačem, uz terenska mjerenja i analizu starih tragova objavio nalaze još prije tri godine u stručnom časopisu „Istarski geodet”. Sada je jasnije da su piramide bile dio precizno projektiranih mjernih poligona: inženjeri mornarice morali su voditi računa o zakrivljenosti Zemlje kako bi dobili točne podatke o brzini i maritimnim svojstvima novih ratnih brodova stacioniranih u pulskoj luci.
Uz „stazu” Fenera – Crna Punta istraživači su identificirali i manji sustav orijentira nazvan „4 milje”, također namijenjen testiranjima na Kvarneru. Otkriće baca novo svjetlo na razinu tehničke sofisticiranosti tadašnje K.u.K. mornarice i potvrđuje koliko je Istra bila strateški važna za razvoj ratnog brodovlja Carstva.
Piramide, koje lokalno stanovništvo naziva šenjali ili šenjamiljo, dosad su ostajale uglavnom neshvaćene; mišljenja su se kretala od tvrdnji da su to svjetionici do nagađanja da služe ribarima kao orijentiri. Rezultati Šugarova tima pokazuju da su služile za nešto daleko ambicioznije – precizna ispitivanja performansi tada najmodernijih oklopnjača.
Današnja vrijednost otkrića nije samo povijesna. Strukturirani i još uvijek dobro očuvani orijentiri mogli bi postati dio kulturne i tehničke baštine Istre. Stručnjaci stoga pozivaju na zaštitu i označavanje lokacija kako bi se posjetiteljima približio segment industrijske i vojne povijesti koji je desetljećima stajao skriven pred očima.