Broj stranih radnika u Hrvatskoj tijekom 2025. godine prvi je put nakon niza rasta znatnije pao. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izdano je 170 723 radnih dozvola – 17 % manje nego godinu prije, kada ih je bilo rekordnih 206 529.
Glavni razlog pada su izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025., koje su poslodavcima postrožile kvote: u sektorima s kroničnim manjkom radne snage, poput turizma i građevine, dopušta se do 12 stranih radnika na jednog domaćeg, dok je u ostalim djelatnostima omjer ograničen na 6:1.
Gdje su stranci radili
• Policijska uprava zagrebačka – 43 113 radnika
• Splitsko-dalmatinska županija – 17 448
• Primorsko-goranska – 15 421
• Istarska – 14 456
Na kontinentu je broj stranih radnika osjetno manji. Brodsko-posavska županija izdala je 4 323 dozvole, Varaždinska 6 169, Sisačko-moslavačka 3 795, a Osječko-baranjska 3 645. Požega-slavonija je na samom dnu s tek 686 dozvola.
Struke i zemlje podrijetla
Najtraženiji su bili kuhari, konobari i recepcionari: ugostiteljstvo i turizam zapošljavali su 52 858 stranaca. Gotovo jednak broj (52 776) radio je na gradilištima, dok su industrija (24 479), promet i veze (13 039) te trgovina (8 601) zaokružili listu pet ključnih sektora koji su privukli gotovo dvije trećine svih stranih radnika.
Po nacionalnosti prednjače državljani Bosne i Hercegovine (32 225), a odmah iza su Nepalci (31 708) i Srbi (24 278). Sve veći udio dolazi iz Azije: Filipinci (17 629) i Indijci (15 400) zatvaraju „top pet”, a slijede Sjeverna Makedonija, Kosovo, Uzbekistan, Egipat i Bangladeš.
Manje novih ugovora, više produljenja
Promijenila se i struktura dozvola. Lani je 47 % odobreno za novo zapošljavanje, 41 % za produljenje, a 12 % za sezonski rad. Godinu ranije novi ugovori činili su čak 64 %, što sugerira da poslodavci nastoje zadržati već zaposlene radnike umjesto da traže nove.
Kontinentalni podbačaj
Pad je najizraženiji u kontinentalnim županijama. Sisačko-moslavačka bilježi minus od 40,39 %, Koprivničko-križevačka 40,02 %, Varaždinska 37,89 %, Požeško-slavonska 34,85 % i Vukovarsko-srijemska 35,60 %. Najmanje su pogođene Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija.
Unatoč padu, udio stranaca ostaje visok u djelatnostima koje domaća radna snaga izbjegava. Poslodavci poručuju da će strože kvote kratkoročno usporiti zapošljavanje, dok sindikati pozdravljaju ograničenja nadajući se većoj zaštiti domaćih radnika.