Rođen 12. veljače 1894. u križevačkoj plemićkoj obitelji, Marcel pl. Kiepach već je kao tinejdžer ostavio dubok trag u elektrotehnici. Sa samo 16 godina, 16. ožujka 1910., u Berlinu je patentirao brodski kompas koji točno određuje sjever neovisno o okolnim željeznim masama i magnetskim poljima – rješenje koje je pomaknulo granice tadašnje navigacije.
Godinu dana poslije u Londonu je prijavio usavršenu verziju: sustav daljinskog očitavanja smjera putem mreže ampermetara raspoređenih po brodu. Time je posadi prvi put omogućeno pouzdano praćenje kursa bez izravnog uvida u glavni kompas.
Kiepach se nije zaustavio na navigacijskim instrumentima. Patentirao je dinamo-generator za rasvjetu vozila u Francuskoj, popularni „mali transformator” niskog napona poznat kao sustav Kiepach–Weiland, strujni prekidač te niz rješenja za elektromotore, akustiku i prijenos signala. Njegovi su patenti priznati diljem Europe i u Sjedinjenim Državama, a prototipove je izrađivao berlinski inženjer Arthur Kuhn.
Unatoč obećavajućoj karijeri, izbijanje Prvog svjetskog rata prekinulo je njegov rad. Dobrovoljno je stupio u austro-ugarsku vojsku i poginuo na ruskom bojištu 12. kolovoza 1915., u 22. godini. Posmrtni ostaci preneseni su 1917. u rodni grad.
Dokumentacija o njegovim izumima danas se čuva u Gradskom muzeju Križevci. Krajem 20. stoljeća radovi su ponovno valorizirani – među ostalim na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori 1996. – a lokalno inovatorsko društvo nosi njegovo ime, potvrđujući da je „tesla iz Križevaca” daleko ispred svog vremena ostao inspiracija novim generacijama.