Napetosti između Washingtona i europskih prijestolnica dodatno su eskalirale nakon što su Francuska i Italija, slijedeći primjer Španjolske, zabranile korištenje svoje infrastrukture za američko-izraelske vojne operacije protiv Irana.
• Francuska je, prema navodima upućenih izvora, zatvorila svoj zračni prostor za letjelice koje prema Izraelu prevoze američke vojne zalihe. • Italija je, navodi se, prošli tjedan odbila američkom vojnom zrakoplovu slijetanje u bazu Sigonella na Siciliji, dok je premijerka Giorgia Meloni poručila da se njezina zemlja „nije u ratu i ne želi ići u rat”. • Španjolski premijer Pedro Sánchez napad na Iran otvoreno je prozvao kršenjem međunarodnog prava te odbio omogućiti Sjedinjenim Državama pristup zajedničkim bazama i španjolskom zračnom prostoru.
Odstupanje europskih partnera od američkog stajališta izazvalo je bijes u Bijeloj kući. Predsjednik Donald Trump ovoga je mjeseca saveznike nazvao „kukavicama”, a u novoj objavi na vlastitoj društvenoj mreži izravno je prozvao Pariz: „Država Francuska nije dopustila prelet preko svog teritorija zrakoplovima koji su letjeli prema Izraelu natovareni vojnim zalihama. Francuska je bila VRLO NEKOOPERATIVNA u vezi s 'Mesarom iz Irana', koji je uspješno eliminiran! SAD će ovo ZAPAMTITI!!! Predsjednik DJT.”
Otpor nije stao na zapadnoeuropskim granicama. Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak-Kamysz objavio je da Varšava neće premjestiti svoje protuzračne sustave Patriot na Bliski istok, naglasivši da su ti sustavi namijenjeni „zaštiti poljskog zračnog prostora i NATO-ova istočnog krila” i da se „ništa ne mijenja”.
Trumpova nedavna prozivka prati i njegov dugotrajan pritisak da europski članovi NATO-a povećaju obrambene izdatke. No, primjer Španjolske pokazuje da Madrid nije spreman ni na financijsko ni na logističko uključivanje: vlada je odbila podignuti izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, koliko zahtijeva Washington.
Sve glasnije odbijanje europskih zemalja da se uključe ili pomognu aktualnoj operaciji naglašava duboku podjelu unutar Saveza i najavljuje zahtjevne rasprave o budućnosti transatlantskih sigurnosnih odnosa.