Mikroskopska pacifička država Palau, s tek 18 000 stanovnika, razmatra nacrt sporazuma kojim bi prihvatila tražitelje azila koje Sjedinjene Države planiraju deportirati u „treće zemlje”.
Prema dokumentu u koji je Guardian imao uvid, Palau bi mogao primati ljude koji „traže zaštitu i protive se povratku u domovinu”. Broj potencijalnih preseljenih osoba nije naveden, a sporazumom se isključuje premještaj maloljetnika bez pratnje.
Predsjednik Palaua Surangel Whipps Jr pismeno je naglasio da je riječ o prijedlogu koji tek treba proći daljnje pregovore te da će Palau „po vlastitom nahođenju odlučivati hoće li prihvatiti pojedince”. Prošlog je tjedna o toj temi sazvao sastanak nacionalnog kongresa i Vijeća poglavica; zajedničkom izjavom poručeno je da je za odluku potrebno više informacija.
Za Trumpovu administraciju to je najnoviji potez u širem nastojanju da se migranti premještaju u države iz kojih ne potječu. Nakon presude Vrhovnog suda u lipnju, Washington je već proveo transfer osoba u Južni Sudan i Esvatini.
Bivša čelnica američke imigracijske službe Doris Meissner ocjenjuje da se radi o taktici „zastrašivanja imigrantskih zajednica slanjem u daleke zemlje s kojima nemaju nikakve veze”. Slični zahtjevi, kaže, upućeni su „desecima država”.
Palau nije potpisnik Konvencije UN-a o statusu izbjeglica, pa se u nacrtu navodi da će djelovati „u skladu sa svojim ustavom i humanitarnim načelima”.
Glasnogovornik američkog State Departmenta izjavio je da je provedba imigracijske politike „najviši prioritet” te da je suradnja s inozemnim vladama „ključna za odvraćanje ilegalne i masovne migracije”.
Odnosi Palaua i SAD-a regulirani su Sporazumom o slobodnom savezu (Cofa), koji toj otočnoj državi osigurava desetke milijuna dolara pomoći i pokriva oko 30 % proračunskih prihoda. Zbog toga se, upozorava pacifička analitičarka Camilla Pohle, palauanski čelnici mogu osjećati prisiljenima pristati na dogovor „u strahu od negativnih posljedica” ako kažu ne.
„Ovakva politika dugoročno šteti američkoj strategiji u Pacifiku i otvara prostor Kini”, dodala je Pohle, podsjetivši da je Trumpova Bijela kuća već napustila važne klimatske obveze – ključnu temu za pacifičke države.
Ovo nije prvi put da Washington traži pomoć Palaua. Godine 2009. otočna je država prihvatila 17 kineskih muslimana koji su godinama bili zatočeni u Guantánamu.