Zohran Mamdani, 34-godišnji demokratski socijalist rođen u Ugandi, nalazi se na korak do toga da postane prvi otvoreni pristaša palestinskih prava na čelu New Yorka – grada s najvećom židovskom populacijom izvan Izraela.
Još ljetos anketa je pokazala da ga podupire 43 % njujorških Židova, a među mlađima od 44 godine čak 67 %. Ti su brojevi uzdrmali dotadašnje uvjerenje da će svaki kandidat koji kritizira izraelsku politiku biti automatski politički otpisan.
Napetosti su eskalirale nakon propovijedi rabina Elliota Cosgrovea s Manhattana, koji je Mamdanija nazvao „opasnošću za židovsku zajednicu” i pozvao vjernike da glasaju „kao Židovi i zbog ljubavi prema Izraelu”. Propovijed je potpisalo više od 1000 rabina, a uslijedile su i kolumne vodećih američkih listova s istom porukom.
Istodobno, dio liberalnih i progresivnih sinagoga sve češće otvara vrata Mamdaniju. Riječ je o zajednicama u kojima raste ogorčenje zbog stradanja civila u Gazi i besperspektivnosti dvodržavnog rješenja. U srpnju su stotine rabina pozvale Izrael da pusti više humanitarne pomoći u Pojas Gaze, a prosvjedi protiv rata okupili su i cioniste i anticioniste.
Mamdani, sin indijske redateljice i ugandskog političara, od studentskih dana podupire kampanju bojkota i sankcija (BDS) prema Izraelu. No u središtu njegove kampanje nalaze se stanarine, zdravstvo i porezi – teme koje odzvanjaju u gradu pogođenom krizom stanovanja. Kandidat se, međutim, obvezao znatno povećati gradski program suzbijanja zločina iz mržnje i često naglašava osobnu borbu protiv antisemitizma.
Bivši guverner Andrew Cuomo, koji u utrku ulazi kao nezavisni kandidat, pokušava se nametnuti kao glas „hiperagresivne” potpore Izraelu. Optužio je Mamdanija da „simpatizira teroriste” te nakratko sugerirao da bi se radovao novom 11. rujna – izjavu koju je kasnije ublažio. Republikanski kandidat Curtis Sliwa i saveznici Donalda Trumpa također redovito napadaju Mamdanija, često u islamofobnom tonu.
Židovska lijeva scena – organizacije poput Jews for Racial and Economic Justice (JFREJ), Jewish Voice for Peace i IfNotNow – mobilizirala je tisuće volontera. Na terenu, tvrde, već bilježe „preko 50 %” potpore za Mamdanija u četvrtima poput Upper West Sidea i Riverdalea.
Unutar sinagoga događaju se dramatične rasprave. Klasične liberalne zajednice, s izraelskom zastavom pokraj svetišta, danas dijele klupe s anticionistima. Neki su rabini, navikli na prosvjede protiv ICE-a i policijskog nasilja, priznali da ih prvi muslimanski kandidat koji kritizira Izrael „plaši”, dok drugi tvrde da je taj strah ukorijenjen u islamofobiji.
Na privatnim susretima – često pod strogim uvjetom da ih javnost ne doznaje – Mamdani sluša svjedočanstva o antisemitizmu i emotivnoj vezanosti uz Izrael, obećava ulaganja u sigurnost, ali istodobno brani pravo Palestinaca na jednakost. Potporu mu daje i gradski kontrolor Brad Lander, liberalni cionist koji je nedavno rat u Gazi nazvao genocidom.
Neki ortodoksni i moderni ortodoksni Židovi i dalje naginju Cuomou ili republikancima, ali Mamdani je neobično dobro prihvaćen u ultraortodoksnim četvrtima kada govori o jeftinom vrtiću i suzbijanju mržnje. U jidiš tiskovinama objavio je cijelostranične oglase s tim porukama.
Progresivni Židovi pak poručuju da je „pedesetogodišnje zlatno doba za Židove u Americi” ugroženo bujanjem mržnje i s ljevice i s desnice. Za njih je Mamdani dokaz da se sigurnost Židova može braniti bez slijepe potpore izraelskoj vladi.
Do izbora 4. studenoga ostalo je tek nekoliko tjedana. Židovski glasovi čine oko 15 % biračkog tijela i neće sami odlučiti pobjednika, ali simbolika njihove podjele bit će važna. Ako Mamdani uspije osvojiti „tihu većinu” Židova zgroženih ratom, New York bi mogao postati prva velika američka metropola u kojoj kandidat s otvorenim kritikama izraelske politike preuzima vlast – i time označiti početak nove ere u odnosu američke ljevice i židovske zajednice.