Povjesničar Hrvoje Mandić (37) proteklih je tjedana u Chicagu i New Yorku predstavio svoje drugo autorsko djelo „Rat nakon rata 1945.–1951. – Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini”. Turneja, održana u ozračju snažnoga domoljubnog zajedništva, okupila je stotine pripadnika hrvatske dijaspore koji su željeli čuti nova istraživanja o poslijeratnim komunističkim represijama.
• Chicago, 12. listopada – promociju je organizirala župa sv. Jeronima predvođena fra Antoniom Musom. Među gostima se istaknuo predsjednik Hrvatske akademije Amerike John Kraljić, koji je doputovao iz New Yorka kako bi podržao autora.
• New York, 19. listopada – domaćin je bio Hrvatski kulturni centar sv. Nikole Tavelića. Fra Lovro Šimić i fra Slaven Tomić najavili su pokretanje programa kojim će se mladi Hrvati rođeni u SAD-u na engleskom jeziku upoznavati sa suvremenom hrvatskom poviješću.
Mandić, doktorand Fakulteta hrvatskih studija i suradnik više znanstvenih ustanova u Hrvatskoj i BiH, istražuje vojnu i crkvenu povijest Drugoga svjetskog rata, poraća i Domovinskoga rata. Za novu se knjigu, kako kaže, pripremao još od 2014. godine, proučivši više od 2 000 dosjea političkih zatvorenika.
Ključne teze knjige
• U Hercegovini je, prema autoru, poginulo najmanje 22 736 Hrvata, dok je u cijeloj BiH žrtava bilo oko 64 000. • Protukomunistička gerila – križari – razvijala se zbog straha od represije i nade u sukob Zapada s Jugoslavijom. Samo manji dio imao je konkretne političko-vojne ciljeve; većina se borila za goli opstanak. • Pojam „jatak” autor definira kao osobu koja gerilcima pruža hranu, sklonište i logistiku. Mnogi su završili pred vojnim sudovima, a UDBA je, prema dokumentima, neke s područja Gospića osudila na strijeljanje. • Žene su činile okosnicu jataka; trećina od proučenih dosjea odnosi se upravo na njih. Autor ističe njihovu izdržljivost usprkos mučenjima i montiranim procesima.
„Te su žene izmolile hrvatsku državu i dale sinove koji su krv položili za državu u pobjedničkom Domovinskom ratu”, poručio je Mandić, zahvalivši braniteljima i pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu.
Povjesničar smatra da hrvatska historiografija danas napokon otvara tabuizirane teme komunističkih zločina, a iduće godine najavio je predstavljanje knjige i u kanadskim gradovima s brojnom hrvatskom zajednicom.