Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se jučer Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku u prigodi obilježavanja 80. godišnjice svjetske organizacije. Iako je dvorana bila poluprazna i gotovo nijema, govor je više puta prekidan snažnim pljeskom srpske delegacije.
Vučić je istaknuo da je Srbija, „član osnivač Ujedinjenih naroda”, ponosna na svoju povijest i privržena slobodi. UN, poručio je, nije „relikt prošlosti, već kompas budućnosti” i mora ostati mjesto na kojem svaka država, „a ne samo geopolitički divovi”, ima jednak glas.
Govoreći o „pet osnovnih načela” srpske vanjske politike, naveo je:
- Poštivanje Povelje UN-a i univerzalnosti organizacije.
- Stajalište da se zemlje globalnog juga više ne smiju tretirati „kao figure na šahovskoj ploči”.
- Okretanje dijalogu umjesto podjela, uz striktno uvažavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
- Srbija će ostati „pouzdan i predvidiv partner”, ali će tražiti reciprocitet i braniti vlastitu autonomiju.
- Vjeru da je Povelja pisana da izdrži „zub vremena” i da se ne smije prilagođavati trenutnim interesima moćnih.
„Posvećeni smo europskom putu, ne planiramo nikoga napasti, ali nećemo dopustiti da itko prijeti našoj zemlji”, naglasio je predsjednik. Rečenica je izazvala najglasnije odobravanje njegovih suradnika, dok je ostatak dvorane ostao suzdržan.
Vučić je ponudio Beograd kao domaćina „svih pregovora o miru”, upozorivši da je svijet danas podijeljen „više emocionalno nego dubinski”. Osvrnuo se i na, kako ih je nazvao, „vladare iz sjene” koji se postavljaju iznad naroda i predstavljaju „strašno opasnu” prijetnju demokraciji.
„Živimo u vremenu najtežih sukoba”, upozorio je, dodavši da posebnu zabrinutost izazivaju „najdublje podjele unutar svakog društva”.
Ovogodišnje jesensko zasjedanje Opće skupštine, prilikom kojeg se okupilo više od 150 šefova država i vlada, formalno je najveće u povijesti organizacije. Unatoč tome, tijekom Vučićeva izlaganja u dvorani su bila vidljiva prazna mjesta, što je dodatno naglasilo kontrast između općih apela na jedinstvo i stvarne podijeljenosti publike.
