Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u opširnom je intervjuu priznao da je Savez propustio spriječiti rusku invaziju na Ukrajinu.
Stoltenberg, koji je deset godina vodio Sjevernoatlantski savez, rekao je kako je ključna pogreška učinjena još 2014., kada je Rusija anektirala Krim: Savez, po njegovu sudu, tada nije reagirao "odlučno i pravodobno".
„Najveći poraz NATO-a jest što nismo snažnije odgovorili na aneksiju Krima i rusko napredovanje u Donbasu”, naglasio je norveški političar.
Strah od eskalacije spriječio zonu zabrane letenja
Prema Stoltenbergu, dramatičan trenutak dogodio se prvih dana sveobuhvatne invazije u veljači 2022. kada ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao iz bunkera u Kijevu. „Sve nas je bilo strah za život Zelenskog i njegove obitelji. Zelenski me nazvao iz bunkera u Kijevu dok su ruski tenkovi dolazili”, opisao je. Ukrajinski čelnik tada je zatražio da NATO nad Ukrajinom uspostavi zonu zabrane letenja, slično operacijama iznad Bosne i Hercegovine 1990-ih ili sjevernog Iraka.
Stoltenberg je molbu odbio jer bi, kako kaže, takva odluka značila neposredan sukob s Rusijom: Savez bi morao neutralizirati ruske protuzračne sustave u Bjelorusiji i Rusiji te obarati svaki ruski zrakoplov ili helikopter iznad Ukrajine. „Bojali smo se da bi to moglo prerasti u izravni rat NATO-a i Rusije”, priznao je.
Podrška stigla – ali prekasno
Unatoč povijesno velikoj vojnoj pomoći Zapada nakon 24. veljače 2022., Stoltenberg smatra da je odgovor došao prekasno: „Podrška Ukrajini mogla je biti ranija i jača; možda bi tada i ishod bio drukčiji.”
Norvežanin danas vidi Ukrajinu istodobno kao snagu i slabost Saveza: ujedinila je članice oko pomoći Kijevu, ali je pokazala koliko NATO oklijeva kada se suoči s izravnom prijetnjom Moskve.
Stoltenbergova retrospektiva ostavlja gorak zaključak: rat je, prema njegovu mišljenju, bio izbježan – da su saveznici ranije i odlučnije djelovali.
