BRUXELLES – U jeku novog ruskog napada bespilotnim letjelicama na Kijev, koji je teško oštetio ured delegacije Europske unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posegnula je za izravnom linijom s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
„This is what Putin is capable of. Here’s a clear example of how Putin isn’t keeping his word”, poručila je Trumpu, prema riječima dvojice dužnosnika iz Bruxellesa upućenih u razgovor.
Iznenadni telefonski poziv označio je kulminaciju naglog približavanja dvoje lidera. Tek prije nekoliko mjeseci u Bruxellesu se strepilo da je EU izgurana na rub dok Washington vodi ključnu diplomaciju oko rata u Ukrajini. Danas Von der Leyen i Trump, kako tvrde europski diplomati, razgovaraju „redovito”, a američki predsjednik novopečenu sugovornicu opisuje epitetima poput „fantastic” i „tremendous”.
Preokret je, prema istim izvorima, posebno vidljiv u Trumpovu oštrijem tonu prema Moskvi. Nakon nedavnih razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i Von der Leyen, Trump je na svojoj društvenoj mreži Rusiju nazvao „paper tiger” koji ne može parirati „great spirit” Ukrajinaca.
Ključni zaokret dogodio se na summitu G7 u kanadskom Kananaskisu sredinom lipnja. Ondje je održan bilateralni sastanak na kojem je dogovoreno da se ubrza EU-američki trgovinski sporazum. Trump je, po anegdoti iz pregovora, započeo s prijetnjom carinama od 35 posto, da bi na kraju popustio na 15 posto. „He started with 35 [percent], then 29, then 25”, prisjetio se jedan od sudionika. „Why don’t you come to Scotland and make the deal?”, pitao je tad Trump – i Von der Leyen je doista otputovala.
Američkom predsjedniku, naviklom na poslovne dogovore bez sitnog tiska, imponirala je njezina tvrda pregovaračka ruka. Na idućem susretu u Washingtonu, pred okupljenim europskim čelnicima, našalio se: „I think you might be more powerful than all these guys at this table.”
Von der Leyen je u međuvremenu iskoristila neposredan kanal za lobiranje oko sankcija Moskvi. U razgovoru kojem je nazočio i državni tajnik Marco Rubio, naglasila je potrebu „da se nastavi pritiskati Rusiju”, navodi briselski dužnosnik.
No bliskost s Trumpom ima cijenu. Kritičari u Europskom parlamentu i prijestolnicama zamjeraju joj da je u pregovorima oko trgovine, kao i pri ublažavanju regulative za velike tehnološke tvrtke, previše popustljiva kako bi zadržala američku naklonost.
Unatoč tomu, u labirintu europskih institucija Von der Leyen se nametnula kao „jedan broj za Europu”. Tijekom kolovoškog posjeta europskih lidera Bijeloj kući bila je jedina predstavnica briselskih institucija; kolege iz Europskog vijeća ovaj su put ostali po strani.
Briselski izvori priznaju da je komunikacija na početku Trumpova drugog mandata bila nespretna, posebno zbog čestih promjena u američkoj administraciji. No kako su se kadrovske rotacije smirile, Trump je počeo „nasumično dizati slušalicu” i zvati kada god poželi. U takvoj neformalnoj dinamici osobna kemija postala je glavno diplomacijsko oruđe.
Ipak, prijateljstvo s američkim čelnikom nije garancija uspjeha. „He’ll still do what he wants”, rezignirano priznaje jedan europski dužnosnik.
Za sada, međutim, Von der Leyen stoji na brisanom prostoru između europske potrebe za jedinstvenim glasom i Trumpove sklonosti izravnom dogovaranju – a to je, kako se čini, jedina linija koja u ovom trenutku sigurno zvoni u Ovalnom uredu.
