Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stiže na sutrašnji sastanak Europskoga vijeća s ambicioznim dnevnim redom – od energetske politike i konkurentnosti do Bliskog istoka – dok joj istodobno raste pritisak da isporuči rezultate koje je sama najavila.
Nijemica, koja je u prvom mandatu stekla ugled zahvaljujući Zelenom planu, brzoj reakciji na pandemiju i koordinaciji potpore Ukrajini, u drugom se mandatu sve teže oslobađa uloge glavne europske vatrogaskinje. Politička analitičarka Sophia Russack ocjenjuje: „She no longer manages to leave this command centre that she established in her first term.”
Rezultati su, međutim, tanji nego što brojni ambiciozni prijedlozi sugeriraju. Briselski su hodnici već vidjeli pad ideje o ubrzanom članstvu Ukrajine, propast plana za korištenje zamrznute ruske imovine, krah najavljivanog „dron-zida” na granici s Rusijom te brzu von der Leyeninu reverziju nakon govora u kojem je, kako su kritičari pročitali, relativizirala međunarodno pravo.
Njena sve otvorenija vanjskopolitička inicijativa izazvala je i diplomatske trzavice. Pariški ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot prozvao je Komisiju zbog „preuzimanja” europske diplomacije, a Berlin joj je zamjerio što je načela ideju multinacionalnih postrojbi u poslijeratnoj Ukrajini. Analitičar Eric Maurice zaključuje: „She’s overstepping her competence and trying to play a political role that her institution doesn’t allow her to play.”
Žurba kao sustav Von der Leyen promovira „urgency mindset”: smanjenje birokracije, militarizaciju gospodarstva i brže donošenje odluka. Kritičari tvrde da zbog takvog pristupa preskače proceduru, oslanja se na uzak krug lojalnih dužnosnika i zaobilazi druge institucije. Jedan diplomat upozorava: „In any political system we need scrutiny, for legitimacy, for good lawmaking, and just using ‘expediency’ as a reason to push ahead is not a good path to go down.”
Posebno se osporava njezin „Omnibus” paket za rezanje regula, dok europarlament i države članice upozoravaju na manjak savjetnika za gospodarstvo. Visoki službenik Komisije priznaje: „The continued absence of a senior economic advisor… is urgently needed to drive coherent economic policy development at the EU level.”
Brzi koraci prema proširenju također su zakočeni: Komisija je povukla najavu da bi Ukrajina mogla ući u EU prije dovršetka domaćih reformi, što je njemački zastupnik Anton Hofreiter prokomentirao kao nedostatak koordinacije unutar same Komisije.
Argumenti obrane Ipak, Von der Leyen ima i branitelje. Treći visoki europski dužnosnik pita: „If you don’t have a European Commission president being ambitious, what is propelling Europe?” Bivši potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas poručuje: „You cannot at the same time attack the Commission for going into foreign policy, and not doing anything yourself to have a foreign policy.”
Ekonomist Nicolas Véron podsjeća da je Komisija tu da „stimulates decision-making”; iako je plan o ruskoj imovini propao, pritisak je rezultirao alternativnim zajmom od 90 milijardi eura – zasad blokiranim u Vijeću. „The EU only decides under pressure, and von der Leyen has been able to create that pressure,” tvrdi Véron.
Dok stručnjaci raspravljaju je li Europa i dalje u permanentnoj krizi, Russack se pita: „It’s still a crisis sure, but when does it end?” Odgovor će uvelike ovisiti o tome hoće li sutrašnji samit pokazati da von der Leyen može prijeći s vatrogasnog načina rada na dugoročnu gradnju konsenzusa – bez da pritom izgubi ono što joj je dosad bilo najveće političko oružje: osjećaj hitnosti.
