Najveće demografsko terensko istraživanje u Hrvatskoj – Generations & Gender Programme (GGP) – donijelo je neočekivani obrat u godinama ukorijenjenoj percepciji o tome tko prvi pakira kofere. Podaci prikupljeni tijekom ljeta 2023. na uzorku od gotovo 7 500 građana u dobi 18 – 54 godine pokazuju da su potencijalni iseljenici danas češće rodom iz hrvatske metropole nego iz Slavonije.
Prema rezultatima predstavljenima 19. ožujka 2024., među Zagrepčanima u dobi 18 – 29 godina četiri posto ispitanih kaže da će „sigurno“ otići, a dodatnih osam posto da „vjerojatno“ hoće. U istoj dobnoj skupini Slavonaca samo dva posto navodi odlučan odlazak, a još osam posto mogućnost selidbe.
Zaokret unatoč višim plaćama Zagreb nudi veću prosječnu plaću i veću ponudu radnih mjesta, što na prvi pogled čini odluku o preseljenju nelogičnom. No upravo glavni grad, ističu autori istraživanja, okuplja i najviše dobro plaćenih, ali nestalnih pozicija, pa rastu i očekivanja mladih. Dodatno, u Zagrebu je i najveća koncentracija državnih i para-državnih radnih mjesta, često povezanih s političkom podobnošću i rodbinsko-kumovskim vezama. Percepcija klijentelizma tako se nameće kao važan potisni faktor.
Viši znanstveni suradnik Instituta za istraživanje migracija Ivan Balabanić napominje da su se motivi za odlazak mijenjali još od prvih poslijeeuropskih migracijskih valova: „Financije nisu glavni i jedini razlog iseljavanja iz Hrvatske. Mladi percipiraju opću društvenu, političku i gospodarsku klimu negativno – što je također potisni faktor za iseljavanje, potencijalno važniji i od financijskih razloga.“ Dodaje da je istraživanje zabilježilo kako je 65 posto mladih nezadovoljno općom političkom klimom u zemlji, a posebno ih smetaju nepotizam i visoki porezi.
Koliko ih uistinu ode – i kada GGP će istu skupinu ispitanika ponovno kontaktirati 2026. i 2029. godine, pa će se moći pratiti koliko su današnje namjere postale stvarnost. Za sada se zna da „definitivnu“ odluku o iseljavanju ima dva do četiri posto mladih od 18 do 29 godina, dok s odgovorom „vjerojatno da“ taj udio raste na 10 – 12 posto.
Stanovanje s roditeljima – manji udio nego što se mislilo Istraživači su iskoristili anketu i za provjeru brojnih demografskih pretpostavki. Dok je europska statistika navodila da čak 78 posto Hrvata od 18 do 34 godine živi s roditeljima, GGP je utvrdio znatno niži, ali i dalje visok udio od 46 posto.
Još nekoliko brojki iz prvog vala istraživanja:
- 7,7 – prosječna ocjena ukupnog zadovoljstva životom (skala 1 – 10), usporediva s Austrijom.
- 2,1 – idealan broj djece prema ispitanicima, dok stvarna stopa iznosi 1,5.
- 12 % smatra da žena mora imati djecu da bi bila „ispunjena“.
- 17 % ispitanika susreće se s problemom neplodnosti.
- 33 % visokoobrazovanih parova nema zajedničke financije.
- 48 % Zagrepčana je tijekom mjesec dana prije ankete radilo od kuće.
Neki će se pokazatelji uskoro mijenjati: u srpnju 2023. bilo je 31 posto onih koji su radili nedjeljom, no baš 1. srpnja iste godine stupila je zabrana rada trgovina nedjeljom – što će zasigurno odraziti nove obrasce rada.
GGP-ovo istraživanje provela je Katedra za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu uz potporu Središnjeg ureda za demografiju i mlade. Budući nastavci ankete trebali bi razjasniti hoće li se zagrebački trend iseljavanja zadržati ili tek odražava prolazni trenutak nezadovoljstva u doba nakon koronakrize i ekonomske stagnacije razvijenog dijela Europske unije.