Rastuće cijene hrane i energije potaknule su poljoprivrednike jugoistočne Europe da posegnu za stabilnijom zaradom – sadnjom voća. Rasadnici, od Slovenije do Bugarske, bilježe nagli porast potražnje za sadnicama koje obećavaju bolji prinos i manju ovisnost o tržišnim šokovima.
Najtraženije kulture u Hrvatskoj • Dalmacija i dolina Neretve prednjače u potražnji za maslinama – sorte oblica i leccino drže primat u nasadima uljarica. • Kontinentalni uzgajivači pojačano naručuju jabuke gala i fuji, dok šljiva bistrica ostaje tradicijski stup voćnjaka. • Intenzivni jabučnjaci sve češće uključuju lješnjak „istarski dugi” i „rimski”, trešnje kordia i regina te mandarine zorica. • Neretvanski krajevi otvaraju prostor i za limun i limetu, a smokva petrovača doživljava renesansu.
Bosna i Hercegovina: zadruge diktiraju trendove Zahvaljujući udruživanju, proizvođači se orijentiraju na vrste pogodne za transport i preradu. Šljiva stanley i čačanska rodna, stalnorodna malina polka te orah chandler čine okosnicu novih investicija, dok rani uzgoj jagoda (clery, joly) osvaja tržište svježeg voća.
Slovenija: ekološki iskorak Ekološki proizvođači traže otpornije sorte jabuka i krušaka, visokožbunaste borovnice, kaki, haskap i smokvu. Manji, ali sve brojniji nasadi kestena i marelice ukazuju na diverzifikaciju.
Srbija: povratak klasika i skok oraha Šljiva ostaje kraljica srpskih voćnjaka, uz oživljenu crvenu ranku. Istodobno, interes za orah chandler raste, a malina, borovnica i dunja šire površine. Jabuka gala i granny smith zadržavaju tržišnu prednost.
Bugarska i Rumunjska: industrijski zamah Velike parcele puniše bademima, trešnjom i šljivom stanley (Bugarska) te borovnicom sekoya i orasima chandler i fernor (Rumunjska), ciljajući masovni izvoz.
Sjeverna Makedonija: trka za ranim sortama Kako bi među prvima stigli na europske police, makedonski voćari sade idared i zlatni delišes, breskvu redhaven te krupnoplodne kajsije, grožđe i nar.
Zajednički nazivnik: dugoročni ulog Unatoč regionalnim razlikama, proizvođače ujedinjuje potraga za sigurnim prinosom i visokom otkupnom cijenom. Analitičari procjenjuju da bi zahvaljujući sadašnjim ulaganjima Balkan u idućih deset godina mogao postati jedno od najznačajnijih europskih voćarskih središta.