Kada je 26. kolovoza 1995. iz Zagreba krenuo 321 metar dugačak „Vlak slobode”, činilo se da se nemoguće pretvara u stvarnost. Tek tri tjedna nakon završetka operacije Oluja željezničari i Hrvatska vojska obnovili su miniranu prugu do Splita, otvarajući put kompoziciji s 21 vagonom i šest lokomotiva koja će postati jedno od najsnažnijih ratnih poglavlja novije hrvatske povijesti.
Vlak – zapravo tri vlaka u razmaku od deset minuta – poveo je cijeli državni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom, prognanike s oslobođenih područja te predstavnike vojnog, političkog i kulturnog života. Prva stanica, Karlovac, dočekala je kompoziciju u 8.47 sati. Na peronu je Tuđman pozvao preostale Srbe „da prihvate hrvatsku državu kao svoju domovinu” uz poruku da više nikada neće moći sanjati „da Karlovac bude Kordunovac i da vladaju čitavom Hrvatskom”.
U 12.30 vlak je stigao na ratom ranjeni gospićki kolodvor, gdje su ga dočekale tisuće Ličana. Neplanirano zaustavljanje u Lovincu – mjestu masakra 1991. – dodalo je emotivnu notu putovanju prema Kninu. U kraljevskom hrvatskom gradu, oslobođenom svega nekoliko tjedana ranije, Tuđman je istaknuo da putovanje nije samo „otvaranje željezničke pruge”, nego „stvaranje temelja za samostalnu i nezavisnu suverenu hrvatsku državu, za buduća stoljeća”.
Kada je u 18.11 sati kompozicija stigla u Split, zvona Svetog Duje nadglasala su topot desetaka tisuća građana na Rivi. Na predsjednikovo pitanje „Šta mi preostaje još da vam obećam?”, masa je skandirala: „Vukovar! Vukovar! Vukovar!”. Tuđman je odgovorio da će Hrvatska vratiti i „bogatu istočnu Slavoniju i Baranju” – mirno ili, ako zatreba, snagom oružane sile.
U dnevničkom zapisu dva dana poslije, Tuđman je sažeo dojam: „Usput u svim mjestima skupine sa zastavama ili razdragani ljudi… Split je nadvisio i ono oduševljenje koje sam doživio u Argentini i u Australiji.”
„Vlak slobode” tako je postao pokretna pozornica na kojoj su se ukrstili vojnički trijumf, političke poruke i euforija naroda – završni pečat Oluje i najava mira koji će tek stići.
