Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iskoristio je Treću međunarodnu konferenciju euroazijske sigurnosti u Minsku kako bi još jednom uperio prst u Sjevernoatlantski savez.
„Europske članice NATO-a produljuju oružani sukob u Ukrajini usmjeravanjem oružja i pružanjem financijske i političke potpore kijevskom režimu”, poručio je 28. listopada šef ruske diplomacije.
Prema službenom transkriptu ruskog Ministarstva vanjskih poslova, riječ NATO pojavljuje se čak 14 puta – više nego bilo koji drugi pojam osim „Eurazija”. Ta statistika, ističu promatrači, pokazuje koliko je Kremlj opsjednut zapadnim vojnim savezom i kako ga koristi za oblikovanje vlastitog narativa o ratu u Ukrajini.
Zanimljivo, Lavrov je pritom izbjegao standardnu kremaljsku sintagmu „specijalna vojna operacija” te pazio da u skupinu „raspirivača sukoba” ne uvrsti bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je, podsjetimo, danima ranije otkazao sastanak s Vladimirom Putinom u Budimpešti, što mu je donijelo kritike brojnih ruskih medija.
U Minsku je, međutim, naglasak bio na europskim saveznicima u NATO-u. Lavrov im je pripisao ključnu ulogu u „produženju rata” kroz isporuke oružja, financijsku pomoć i političku potporu Kijevu. Time je Moskva još jednom pokušala preusmjeriti odgovornost za stanje na bojištu, dok istodobno Hrvatska i ostale članice Saveza nastavljaju rasprave o daljnjoj pomoći Ukrajini.
Dok rat ulazi u treću zimu, poruka iz Minska jasno pokazuje da će se retorički napadi na NATO nastaviti – i to, sudeći po broju spominjanja, još žešćim intenzitetom.
