VINKOVCI – Najstariji kontinuirano naseljeni grad u Europi danas i sutra postaje središte rasprave o tome kako drveće može spasiti gradove od klimatskih ekstrema. U Vinkovcima se održava 7. hrvatski znanstveno-stručni skup o urbanom šumarstvu, a ovogodišnje izdanje dodatno je obilježeno proslavom 260. obljetnice organiziranoga šumarstva u Hrvatskoj, čijem su razvoju upravo Vinkovci i cijela Slavonija dali nemjerljiv doprinos.
Tijekom dvodnevnog programa bit će izloženo 28 pomno odabranih radova koji istražuju ulogu urbanih šuma i drvenaste vegetacije u ublažavanju posljedica klimatskih promjena te nude odgovore na izazove s kojima se suočavaju gradovi i njihovi upravitelji zelenih površina. Organizacijski odbor naglašava kako se radi o multidisciplinarnom području u kojemu su suradnja i razmjena znanja ključne za učinkovitu prilagodbu.
Skup je i prigoda za simboličnu akciju: uoči svečanog otvorenja, sudionici su danas u 9.30 sati zasadili domaću oskorušu (Sorbus domestica) na zelenoj površini ispred Centra za socijalnu skrb, neposredno uz dvoranu u kojoj se odvijaju izlaganja. Nakon prvog bloka od dvadesetak prezentacija, gosti razgledavaju vinkovačke parkove, uključujući novi, 12 hektara velik park Papuk – nekadašnje odlagalište otpada pretvoreno u uređenu zelenu oazu.
Petak je rezerviran za terensku nastavu u Vukovaru: sudionici će obići park-šumu Adica te se pokloniti na spomen-području Domovinskog rata. Tako će teorijske rasprave o ulozi zelenih površina u otpornosti gradova dobiti praktičnu potvrdu na terenu, u sredinama koje su prošle i ratna razaranja i ekološku obnovu.
Iako se ovih dana u Vinkovcima govori o stručnim temama, poruka skupa jasna je i široj javnosti – urbane šume nisu luksuz, nego nužan štit od klimatskih promjena te temelj zdravijeg i ugodnijeg gradskog života.