Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj prvi je put premašila 700 eura, a od početka 2026. kreće nova faza reforme koja dodatno mijenja pravila za 1,2 milijuna umirovljenika.
Ključne novosti od 1. siječnja 2026.
• Ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje. Oko 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina dobit će prosječno 57 eura više svakog mjeseca, a izjednačenje polaznog faktora bit će provedeno automatski do kraja ožujka.
• Invalidske mirovine rastu za 10 %. Povišica zahvaća 219 tisuća korisnika i u prosjeku donosi 74 eura više. Obvezni kontrolni pregledi za invalidske umirovljenike istodobno se ukidaju.
• Rad uz isplatu mirovine postaje fleksibilniji. Svi stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine (dosad pola radnog vremena uz 100 % mirovine).
Mjere uvedene od srpnja 2025.
• Usklađivanje mirovina sada se računa prema omjeru 85:15 u korist rasta cijena, što donosi brži rast primanja.
• Trajni godišnji dodatak iznosi 6 eura za svaku godinu staža, ne oporezuje se i ne može biti predmet ovrhe. O vrijednosti dodatka Vlada odlučuje do kraja listopada, a HZMO ga isplaćuje u prosincu.
• Najniža mirovina porasla je promjenom osnovice na 13,99 eura po godini staža. Prosječna najniža mirovina skočila je s 422 na 462 eura; prima je oko 275 tisuća umirovljenika.
• Dodani staž za roditeljstvo udvostručen je na 12 mjeseci po djetetu, a proširen je i na tradicionalne te srodničke udomitelje s više od deset godina iskustva.
• Bonifikacija za kasniji odlazak u mirovinu povećana je na 0,45 % za svaki mjesec rada nakon stjecanja uvjeta, bez gornje granice.
• Olakšani su uvjeti za obiteljsku mirovinu: izvanbračni i bivši izvanbračni drugovi, kao i neformalni partneri s pravom na uzdržavanje, lakše ostvaruju to pravo.
Pogled unaprijed
Vlada planira početkom 2027. ukinuti porez na mirovine. Danas ga plaća više od 400 tisuća ljudi, u prosjeku 30 eura mjesečno. Zakonske izmjene trebale bi proći Sabor tijekom 2026., čime bi se dodatno povećala neto primanja umirovljenika.
Uz ukidanje penalizacije, jača se i poticaj za ostanak na tržištu rada: stariji zaposlenici s punim radnim vremenom dobivaju priliku zadržati dio mirovine, a oni koji odluče raditi dulje od uvjeta za starosnu mirovinu mogu računati na neograničene bonuse. Time reforma nastoji pomiriti dva cilja – veća primanja umirovljenika i dulji ostanak iskusnih radnika u gospodarstvu.