# mirovinska-reforma

Vlada je povisila mirovine i uvela godišnji dodatak, ali 275 tisuća građana i dalje živi s prosječno 462 eura te čeka nova rješenja.

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeni odlazak, rastu invalidske mirovine, a stariji od 65 moći će raditi puno radno vrijeme uz pola mirovine. Reforma donosi i nova pravila za usklađivanje, najniže mirovine te najavljuje ukidanje poreza na mirovine do 2027.

Reforma mirovinskog sustava ulazi u novu fazu: od 1. siječnja 2026. prijevremeni umirovljenici stariji od 70 godina i korisnici invalidskih mirovina dobit će u prosjeku 65 eura veće mjesečne naknade, a postupak će biti automatski.

Premijer Sébastien Lecornu odgodio je povećanje dobi za umirovljenje kako bi pridobio potporu uoči glasanja o povjerenju.

Novo izdanje HZMO-ove brošure razlaže formulu izračuna mirovine, otkriva kada se primjenjuje dodatak od 27 % i ističe da čak 323 060 hrvatskih umirovljenika živi od najniže mirovine.

Makroekonomist Željko Lovrinčević oštro kritizira neslužbeni prijedlog zakona koji bi građanima omogućio ranije i veće povlačenje štednje iz drugog mirovinskog stupa, upozoravajući da bi time propala mirovinska reforma i profitirale jedino banke.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi trajni godišnji dodatak, povoljniju formulu usklađivanja i ukidanje penalizacije, a cilj je prosječna mirovina od najmanje 800 eura.

Danski parlament donio je zakon kojim se dob za mirovinu do 2040. godine podiže na 70 godina, što je najviše u Europi. Odluka je izazvala prosvjede i negodovanje, osobito među radnicima i sindikatima.