Novo istraživanje o stavu građana prema vlastitoj obrani pokazalo je da bi se svega četvrtina ispitanika u državama Europske unije aktivno uključila u oružanu obranu domovine. Preostalih 75 % izjavilo je da „ne bi uzelo pušku u ruke” ni u slučaju vanjske agresije.
Rezultati ankete stižu u trenutku kada Bruxelles, potaknut ruskim pritiskom i ratom u Ukrajini, ubrzano radi na jačanju zajedničke sigurnosne politike. Čelnici Unije najavili su pripremu sveobuhvatnog obrambenog plana koji bi trebao biti operativan do 2030. godine, s naglaskom na razvoj vojnih kapaciteta i koordinaciju nacionalnih vojski.
Sjedinjene Države u svojoj aktualnoj strategiji nacionalne sigurnosti opisuju Europu kao „slabog saveznika”, što analitičari vide kao mogući signal da bi Washington – u slučaju izravnog napada na neku članicu EU-a – mogao smanjiti vlastitu vojnu potporu i očekivati snažniji europski odgovor.
Unija se stoga našla pred dvostrukim izazovom: istodobno uvjeriti vlastite građane da je obrana zajednička odgovornost i dokazati partnerima preko Atlantika da može preuzeti veći teret kolektivne sigurnosti. Koliko će ambiciozne planirane mjere – od povećanja izdvajanja za obranu do uspostave stalnih snaga brzog odgovora – utjecati na spremnost građana da osobno sudjeluju u obrani, tek će se vidjeti.