Vatikan je 2024. zaključio s proračunskim suficitom od 1,6 milijuna eura, objavljeno je u srijedu u prvom službenom izvješću nakon dvogodišnje stanke. U dokumentu se navodi da je riječ o „bitnom oporavku” poslije višegodišnjih manjkova koji su godinama opterećivali crkveni vrh i pokojnog papu Franju.
Ključna je promjena, stoji u izvješću, znatno veći priljev donacija te snažni dobici na investicijama, potaknuti osnivanjem novoga investicijskog odbora. Prihodi Svete Stolice porasli su za 79 milijuna eura, među ostalim zahvaljujući vanjskim donacijama i zaradi dječje bolnice Bambino Gesù u Rimu, dok su rashodi porasli za 40 milijuna.
Strukturni deficit – razlika između redovitih prihoda i rashoda – prepolovljen je na 44 milijuna eura, što Vatikan još uvijek vidi kao dugoročan izazov za aktualnog papu Lava. Unatoč tome, u priopćenju se naglašava: „Izvješće ukazuje na znatno poboljšanje i, premda oprezno prepoznaje da je dugoročan cilj potpuna financijska održivost, može se uočiti vrlo pozitivan smjer.”
Vatikan, mikrodržava unutar Rima, nema klasične fiskalne alate: ne zadužuje se na tržištima, ne izdaje obveznice niti ubire poreze. Glavni izvori novca su donacije vjernika, prihod od Vatikanskih muzeja te povrat na investicijski portfelj. Uz to, vlasnik je pedijatrijske bolnice koja također generira prihode.
Pokojni papa Franjo, koji je preminuo u travnju, godinama je pokušavao stabilizirati financije. Između 2021. i 2024. tri je puta smanjivao plaće kardinalima, nailazeći na otpor unutar Kurije. Prema posljednjem setu podataka odobrenom sredinom 2024., deficit je tada iznosio 83 milijuna eura.
Najnoviji suficit i kapitalni dobici od 46 milijuna eura sugeriraju da će Vatikan, barem kratkoročno, predahnuti od pritiska daljnjih rezova i potrage za hitnim izvorima prihoda, dok se nastavlja rad na postizanju potpune financijske održivosti.