Presuda Vrhovnog suda iz prosinca 2024. pokrenula je lavinu sudskih postupaka protiv banaka zbog naplate naknada za obradu kredita koje nisu bile vezane uz stvarni trošak.
Banke su godinama u ugovore uključivale ulazne, izlazne i slične tarifne stavke iskazane postotkom iznosa kredita, bez jasnog objašnjenja čemu služe. Sudovi sada te odredbe proglašavaju ništetnima pa korisnici imaju pravo tražiti povrat cjelokupnog iznosa uvećanog za zatezne kamate, i to čak za kredite podignute prije dvadeset godina.
Praksa na sudovima • Već je doneseno nekoliko stotina pravomoćnih presuda u korist klijenata. • Kod manjih stambenih i gotovinskih kredita povrat se uglavnom kreće od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. • Kod većih kredita iznosi prelaze desetke tisuća eura.
Odvjetnik Dario Jozić ističe da su sporne upravo one naknade „koje se naplaćuju u postotku, a nisu vezane uz konkretnu uslugu banke”. Time je, kaže, povrijeđeno pravo potrošača da razumije što plaća.
Renata Popović, koja je tužila banku zbog dviju takvih naknada, dobila je spor nakon svega dva ročišta. Presuda joj je dosuđena tijekom 2025., a novac joj je isplaćen početkom ove godine.
Udruga Franak podsjeća da banke nisu odustale od tih naknada dok sudovi i izmjene Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju nisu to nedvosmisleno zabranili. Predstavnik udruge Goran Aleksić tvrdi da su regulatorna tijela bankama godinama ostavljala preveliku slobodu u oblikovanju ugovora.
Ministarstvo pravosuđa ističe brže rješavanje sporova. Ministar Damir Habijan navodi da su se rokovi trajanja građanskih i trgovačkih predmeta u prosjeku znatno skratili u odnosu na 2020., što bi trebalo ubrzati i preostale tužbe protiv banaka.
Potencijalni zahtjevi Osim spornih naknada za obradu kredita, građani mogu potraživati i: • povrat zbog ništetnih promjenjivih kamatnih stopa koje je banka jednostrano mijenjala; • obeštećenje za ništetne valutne klauzule u leasing ugovorima; • ulazne i izlazne naknade naplaćene bez opravdanja.
Rok zastare počinje teći tek od trenutka kada sud utvrdi ništetnost, što otvara mogućnost naknadnog obeštećenja i za kredite zaključene prije dvadeset godina.
Zahtjev mogu podnijeti i fizičke i pravne osobe, pa pravnici očekuju daljnji rast tužbi kako presude i pozitivna praksa budu sve poznatije među građanima.
