Zagreb – Nekoliko istaknutih članova HDZ-a posljednjih je dana javno ustvrdilo da se u Ustavu Republike Hrvatske ne spominje antifašizam, izazvavši burne reakcije pravnih stručnjaka i povjesničara.
• Željko Reiner, potpredsjednik Sabora, u emisiji HRT-a izjavio je: „Današnja Hrvatska je isključivo nastala na temeljima Domovinskog rata. Nikakvih priča o antifašizmu, toga nema uopće u Ustavu.”
• Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović u televizijskom nastupu poručio je da se iz preambule „ne može iščitati … da je tzv. antifašizam u temeljima moderne hrvatske države”.
• Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković pak tvrdi: „Ova domovina nema temelj u ničemu osim u Domovinskom ratu koje je iskonsko polazište hrvatskog naroda.”
Ustavom, ipak, stoji drukčije. Već na početku Preambule navodi se da se državnost temelji, među ostalim, „na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.)”, dok se Nezavisna Država Hrvatska eksplicitno odbacuje. U nizu od dvanaest povijesnih uporišta spominju se još i srednjovjekovna hrvatska država, banovinska autonomija iz 1939. te ustavi iz 1947., 1963. i 1974. godine, dok je Domovinski rat naveden na samom kraju niza.
Povjesničari podsjećaju da je ZAVNOH bio političko predstavništvo tadašnje antifašističke borbe koju su, osim komunista, činili i vijećnici Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke. Također ističu da je Split oslobođen 26. listopada 1944., čime je okončana 1 272 dana duga okupacija grada.
Analitičari upozoravaju da osporavanje antifašističke odrednice Ustava ide usporedo s jačanjem revizionističkih narativa. Upućuju na to da se sadržaj preambule može provjeriti u svega nekoliko klikova, čime se političke tvrdnje lako demantiraju.
Za sada iz Banskih dvora nema službenog očitovanja, a rasprava o antifašizmu i njegovu mjestu u najvišem pravnom aktu nastavlja se na društvenim mrežama i u medijima.