Svjetski čelnici okupljaju se u četvrtak u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi usvojili političku deklaraciju o borbi protiv kroničnih, odnosno nezaraznih bolesti. Dokument obećava ambiciozne ciljeve – među ostalim, 150 milijuna manje pušača, bolju kontrolu povišenog krvnog tlaka te širenje skrbi za mentalno zdravlje – no zdravstveni stručnjaci upozoravaju da su ključne poluge za provedbu u posljednjim verzijama teksta ublažene ili u potpunosti nestale.
Kronične bolesti već su najveći svjetski ubojica: 2021. godine uzrokovale su 75 % svih smrti koje nisu povezane s pandemijom. Trošak za gospodarstva je golem. Samo u 52 zemlje europske regije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izgubljena produktivnost procjenjuje se na 514,5 milijardi dolara godišnje.
WHO zagovara veća ulaganja u prevenciju te više porezne stope na duhan, alkohol i zaslađena pića. Prvi nacrti deklaracije predviđali su da 80 % država do 2030. uvede trošarine na tim razinama. U finalnom tekstu, međutim, ostala je tek vaga rečenica da će zemlje „razmotriti” povećanje poreza na alkohol i duhan, dok se šećerni napici ni ne spominju.
Iza brisanja konkretnih ciljeva stoji kombinacija političkog otpora i jakog industrijskog lobiranja. Stručnjaci upozoravaju da takav pristup štiti profit, a ne zdravlje građana. „Mehanizmi koji bi nam pomogli ostvariti zadane ciljeve ili su uklonjeni ili razvodnjeni”, poručuje jedan od vodećih istraživača globalnog zdravlja.
Posljedice nezdrave prehrane već su vidljive: po prvi put u povijesti, prema podacima UNICEF-a, u svijetu ima više pretile nego pothranjene djece. Organizacija upozorava da su djeca okružena ultra-prerađenom hranom i zaslađenim napicima, dok su svježi, hranjivi proizvodi sve nedostupniji. WHO stoga smatra da je dokaz o učinkovitosti poreza na šećer „čvrst”, premda proizvođači bezalkoholnih pića tvrde suprotno i podsjećaju da su od 2000. smanjili udio šećera u proizvodima.
Gospodarske posljedice rastuće pretilosti jednako su alarmantne: UNICEF procjenjuje da će globalni trošak pretilosti i prekomjerne tjelesne mase premašiti 4 bilijuna dolara do 2035. godine. Istodobno, analiza WHO-a pokazuje da bi skromno ulaganje od tri dolara po stanovniku u prevenciju kroničnih bolesti moglo donijeti gospodarski povrat i do 1 bilijun dolara kroz veću produktivnost – procjenu koju autori opisuju kao konzervativnu, jer ne uključuje dodatne porezne prihode ni uštede u zdravstvenom sustavu.
Europske su zemlje 1990-ih i 2000-ih bilježile pad smrtnosti od kroničnih bolesti, no taj se trend usporio nakon financijske krize 2008., kada su budžeti za zdravstvo počeli padati. WHO upozorava da su takve uštede kratkoročne i skupe na dulji rok.
Iako konačna deklaracija ne postavlja konkretne financijske obveze, predviđa da 80 % država do 2030. uvede „fiskalne mjere” za prevenciju nezaraznih bolesti. Zdravstveni aktivisti zato na dokument gledaju kao na početnu točku, a ne konačno rješenje.
Nadu u preokret bude i novi lijekovi protiv pretilosti i dijabetesa, poput GLP-1 analoga. WHO ih je nedavno uvrstio na popis osnovnih lijekova, što se smatra važnim korakom prema širem pristupu, iako su za sada skupi i teško dostupni.
Za sada, međutim, borba protiv kroničnih bolesti ostaje opterećena nejasnim ciljevima i izostankom odlučnih mjera – teret koji plaćaju i zdravlje građana i globalna ekonomija.