Dok se siječanj bliži kraju, već se nazire najveći problem nadolazeće poljoprivredne sezone: u trgovinama diljem Europske unije umjetnog gnojiva jednostavno nema dovoljno, a ono što se može naći skuplje je nego ikad.
Posljedice za Dalmaciju i kontinentalnu Hrvatsku
Dalmatinski vinogradari i maslinari – ali i slavonski ratari – ovog proljeća mogli bi ostati bez nužne količine mineralnih gnojiva. Bez njih se ne mogu postići optimalni prinosi ni održati kakvoća grožđa, maslina, pšenice ili soje. Prošle su sezone poljoprivrednici već smanjili doze zbog visokih cijena, što je rezultiralo skromnijim urodom; sada prijeti i fizička nestašica.
Drastičan pad uvoza
Najnoviji podaci Europske komisije pokazuju da je EU u siječnju 2026. uvezla tek 179 877 tona dušičnih gnojiva. Samo godinu dana prije uvoz je iznosio 1 183 728 tona – pad na manje od 16 % uobičajene razine. Dušična gnojiva čine oko 46 % potrošnje na razini Unije, a više od 30 % dolazilo je iz uvoza, pa se manjak ne može lako nadoknaditi domaćom proizvodnjom.
Što stoji iza blokade?
Glavni uzrok navodi se u stupanju na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). Taj sustav oporezuje proizvode proizvedene izvan EU ako su pri proizvodnji nastale veće emisije CO₂. Udruženja proizvođača, predvođena Copa-Cogecom, mjesecima su upozoravala da će „uvođenje CBAM-a bez zaštitnih mjera poremetiti lanac opskrbe i drastično poskupjeti gnojiva”. Upravo se to i događa: prema istom izvoru cijene su u siječnju 2026. bile 25 % više nego prosjekom 2024.
Zalihe za pola sezone
Prema procjenama Europske komisije trenutačne pričuve pokrivaju tek 45–50 % potreba za žetvu 2026., pri čemu su neke države članice – primjerice Italija i Irska – još izloženije. Ako nestašica potraje, poljoprivrednici će morati birati između smanjenja zasijanih površina i rizika od slabijeg uroda, što dugoročno ugrožava sigurnost opskrbe hranom i povećava ovisnost o uvozu.
Zahtjevi struke
Copa-Cogeca traži hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva i pokretanje strukturnih mjera kako bi se osiguralo dugoročno pristupačno gnojivo unutar EU. Kao potencijalno rješenje navodi se ubrzano uvođenje manjih bioplinskih postrojenja, koja bi smanjila ovisnost o fosilnom plinu te poljoprivrednicima omogućila vlastitu proizvodnju dijela hranjiva.
Što slijedi?
Ako Europska komisija ne pronađe brzo kompromis, hrvatskim maslinicima, vinogradima i oranicama prijeti proljetna sezona s upola manjom količinom gnojiva. Rezultat bi mogli biti manji prinosi, više cijene hrane i dodatni pritisak na ionako osjetljivo domaće tržište. Jedno je, međutim, već sada sigurno: bez interventnih mjera Europa će se ovog proljeća suočiti s najskupljim – i najoskudnijim – gnojivom dosad.