Iako je dio javnosti dvojio o gospodarskim efektima pridruživanja Hrvatske europodručju i schengenskom prostoru, prvi pokazatelji govore u prilog optimistima. Uz rast BDP-a, plaća i zaposlenosti, među pozitivnim signalima izdvaja se broj novoosnovanih tvrtki, podatak koji se često previđa u javnim raspravama.
Prema objavljenim informacijama, Hrvatska bilježi primjetan porast registracija novih poduzeća upravo nakon ulaska u ova dva važna integracijska okvira. Stručnjaci ističu da euro kao zajednička valuta pojednostavnjuje financijsko planiranje i smanjuje troškove transakcija, dok Schengen olakšava kretanje roba i ljudi, čineći tržište privlačnijim domaćim i stranim ulagačima.
Takva kombinacija stabilnog monetarnog okvira i otvorenijih granica, smatra se, potiče poduzetničku aktivnost te doprinosi dinamičnijem poslovnom okruženju. Iako će za detaljniju analizu trendova biti potrebni dodatni podaci, rast broja novih tvrtki već sada upućuje na to da se koristi članstva u eurozoni i Schengenu očituju i izvan uobičajenih makroekonomskih mjera.