Usred ruskih udara koji gotovo četiri godine sustavno razaraju ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, grupa mladih znanstvenika u Kijevu pokrenula je Kyiv Energy and Climate Lab (KEClab) – istraživački centar koji želi trajno unaprijediti energetsku sigurnost zemlje i Europe.
„Živimo ono što europski klimatski scenariji nazivaju ekstremnim stres-testom”, kaže voditelj centra Vladyslav Mihnič. Dok se stanovnici pojedinih oblasti bude s najavom petnaestosatnih nestanaka struje, njegov tim analizira kako preživjeti sljedeći blackout, izgraditi otporniju mrežu i educirati „sljedeću generaciju lidera za energiju i klimu u Ukrajini”.
Ključne točke projekta:
• Potpora: Berlinski Helmholtz Zentrum i kijevsko Nacionalno sveučilište „Kijevo-Mohyla”.
• Politička distanca: profesorica i saborska zastupnica Inna Sovsun sudjeluje „isključivo akademski”, naglašava Mihnič, premda je poznata po javnim okršajima s bivšim ministrom energetike i pravosuđa Hermanom Haluščenkom, koji je podnio ostavku nakon istrage o pronevjeri 100 milijuna dolara u državnim energetskim tvrtkama.
• Vizija: izrada vlastitih baza podataka i modela energetske tranzicije buduće članice EU, s naglaskom da se znanje stvara u ratom pogođenom Kijevu, „kako bi obnova zemlje već počela”.
Unatoč bombardiranju, Ukrajina je ljetos dokazala da može pridonositi europskoj energetskoj sigurnosti. U kolovozu i rujnu bila je neto izvoznik električne energije, a u rujnu je prema EU plasirala oko 300 GWh – ekvivalent polovini proizvodnje prosječnog nuklearnog reaktora. Daljnje ruske granate prekinule su tu liniju, no Mihnič tvrdi da je to privremeno.
Ukrajina, navodi, Europi može ponuditi:
- Izvoz struje iz baznih i obnovljivih izvora preko postojećih interkonekcija od 2,3 GW (u odnosu na vršno zimsko opterećenje od 18 GW).
- Najveće skladišne kapacitete plina na kontinentu.
- Ogroman potencijal za proizvodnju biometana.
- Rijeke pogodne za hidroenergiju i akumulacijska postrojenja, uključujući oštećeni, ali i dalje perspektivni Dnipro hidro-kaskadni sustav.
- Ukupno 13 GW nuklearne snage, iako je najveća europska elektrana Zaporižja i dalje pod ruskom okupacijom.
„U srednjem i dugom roku Ukrajina ponovno može postati neto izvoznik energije Europskoj uniji”, zaključuje Mihnič, uvjeren da će znanstvena zajednica okupljena oko KEClaba biti važan dio tog povratka na mrežu.